Svijetu se potencijalno sprema nova kriza i val inflacije, a hrvatski građani i dalje traže sigurno utočište u fizičkom zlatu, čija potražnja rapidno raste. Raniji kratkotrajni pad cijene zlato je učinio još povoljnijim i primanjim, pogotovo jer većina građana ulaže u njega, pouzdajući se u dugoročni rast.
Energetska kriza uslijed povišenih geopolitičkih rizika
Unatoč krhkom primirju na Bliskom istoku, još uvijek postoji plodno tlo za rast inflacije i potencijalnu svjetsku gospodarsku krizu. Investicijske analize HSBC-a i njihov indeks geopolitičkog rizika kojeg koriste velike investicijske banke, pokazuje da se nalazimo na najvišim razinama od početka rata u Ukrajini 2022.
Poseban problem predstavlja kontinuirano blokiranje Hormuškog tjesnaca, kroz kojeg prolazi oko 25% svjetske nafte i 20% prirodnog plina, a kojim još uvijek nije uspostavljen regularan promet. Takav razvoj događaja već je doveo do povećane volatilnosti cijena energenata, a ako se negativan trend nastavi, cijena nafte mogla bi dosegnuti i 200 dolara po barelu.
Sukob s Iranom uzrokuje ozbiljne poremećaje u svjetskom energetskom sektoru. Ovo se posebno ističe kod Zaljevskih zemalja, zbog kombinacije fizičkih oštećenja infrastrukture, prekida izvoza i povlačenja investicija. Posljedica je razvojni zastoj koji regiju vraća 10–15 godina unazad.
Pritisak na središnje banke i rizik stagflacije
Središnje banke već su pod snažnim pritiskom zbog visoke inflacije i povišenih kamatnih stopa. Ako kamatne stope ostanu na tim razinama, globalno gospodarstvo moglo bi dodatno usporiti. Upravo kombinacija sporog gospodarskog rasta i rasta stope inflacije dovodi do tzv. stagflacijske krize.
U odnosu na prošle krize, današnja situacija dodatno je otežana visokom zaduženošću zemalja u svijetu, osobito Sjedinjenih Američkih Država. Zbog toga je sposobnost američkog FED-a da dodatno podiže kamatne stope ograničena.
Iako je dolar kratkoročno ojačao, dugoročno se suočava s inflatornim pritiscima i dedolarizacijom. Paradoksalno, određena razina inflacije odgovara američkim vlastima jer smanjuje realnu vrijednost javnog duga, koji je nedavno premašio vrtoglavih 39 bilijuna dolara.
Inflacija u Europi i Hrvatskoj
Inflatorni pritisci već su vidljivi i u Europi. U Hrvatskoj je stopa inflacije u ožujku prema procjenama DZS-a iznosila 4.8%, što je najveća razina u eurozoni. Europska središnja banka upozorava na mogućnost još snažnijeg inflacijskog vala i plinske krize nego 2022. godine, ako se rat na Bliskom istoku nastavi. Povijesno gledano, visoke cijene nafte i plina gotovo uvijek dovode do poskupljenja svih ostalih proizvoda i usluga.
Novi val inflacije i potencijalna globalna kriza mogli bi dodatno smanjiti našu kupovnu moć. Vrijednost štednje hrvatskih građana ionako je u posljednjih nekoliko godina znatno pala, budući da su se cijene mnogih proizvoda i usluga de facto udvostručile. Drugim riječima, nastavit će se trend u kojem naš novac može kupiti sve manje i manje.
U takvom okruženju štednja u bankama uz zanemarive kamatne stope odnosno bilo kakvo duže držanje viška novca na bankovnom računu, više ne predstavlja održivu opciju, nego zagarantiran gubitak vrijednosti novca uslijed inflacije.
Kretanja na financijskim tržištima
Trenutno brojne imovinske klase bilježe pad vrijednosti. Dionice i kriptovalute nalaze se pod pritiskom, a poteškoće osjeća i Blackstone Inc., jedna od najvećih svjetskih investicijskih kompanija. Blackstone upravlja kapitalom mirovinskih fondova, institucionalnih investitora i bogatih pojedinaca, koji ulaže u nekretnine, kompanije i privatne kredite.
Zlato je također doživjelo kratkotrajnu korekciju cijene. Prema izvješću Bank of America, razlog tom padu leži u potrebi investitora za likvidnošću, odnosno prodaji imovine kako bi došli do gotovine.
Državne obveznice u kratkom roku postaju privlačnije špekulantima, dok tzv. “papirnato zlato”, odnosno ETF-ovi poput SPDR Gold Shares (GLD), bilježe odljev kapitala. Investitori povlače novac iz tih fondova, što je doprinijelo ranijem kratkoročnom padu cijene zlata.
“Radikalna neizvjesnost ostavlja dubok trag na svim financijskim tržištima, a posebice kada je riječ o terminskoj trgovini jer nitko ne može procijeniti što će se događati, a posebno kada je riječ o Trumpu koji dnevno daje kontradiktorne izjave. U vrijeme povećane neizvjesnosti ljudi preferiraju ulaganja u ono što je opipljivo i provjereno, a to su fizički plemeniti metali”, objašnjava prof.dr.sc Ivan Lovrinović.
Rast potražnje za fizičkim zlatom
Za razliku od “papirnatog zlata”, potražnja za fizičkim zlatom raste. Ulagači sve više preferiraju imati opipljivu imovinu u vlastitim rukama, umjesto udjela u fondovima koji zlato drže u trezorima, primjerice, u Londonu.
Taj trend vidljiv je i u Hrvatskoj. Prema podacima Centra Zlata, u prvim mjesecima 2026. zabilježen je rast potražnje za zlatnicima i zlatnim polugama od 50% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatski građani time slijede trend koji postavljaju veliki institucionalni ulagači poput svjetskih središnjih banaka i najjačih investicijskih banaka.
Kako ističe Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik uprave Centra Zlata,”fizičko zlato u rezervama svjetskih središnjih banaka već je nadmašilo rezerve eura i američkih državnih obveznica, a sličnu sudbinu možda čeka i američki dolar.”
Veliki igrači na taj način nastojali su se osigurati od nadolazećih tržišnih rizika. “Zlato već tisućama godina služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti, nadživjevši brojne valute koje su propale uslijed inflacije, postavši temeljem financijske stabilnosti u nesigurnim vremenima.”
Ulagači žele iskoristiti povoljnu cijenu prije krize
Spoj energetske krize, visoke inflacije, ekonomske stagnacije i geopolitičke nestabilnosti mogla bi dovesti do nove globalne krize. U takvim uvjetima cijena zlata tradicionalno bilježi značajan rast. Primjerice, u posljednjih pet godina, obilježenih krizama i inflacijom, cijena zlata porasla je za gotovo 175%, čime je ulagačima omogućila zaštitu od inflacije i pozamašnu zaradu.
Unatoč tome, zlato se trenutno nalazi na relativno niskim razinama, što mnogi smatraju odličnom prilikom za kupnju. Velike investicijske banke, poput J.P. Morgana, predviđaju rast cijene zlata od oko 25% tijekom ove godine.
“Privremeni pad cijene zlata na taj je način omogućuje ulagačima da po prilično povoljnim cijenama ulažu u instrument koji dugoročno raste, osobito kada dođe do svjetskih kriza”, dodaje Ivanović. Primjerice, cijena zlata u posljednjih 30 dana pala je oko 8%, ali je u posljednjih godinu dana porasla za gotovo 48%.
