Četiri hrvatska para koja su već mjesec dana u pritvoru nakon uhićenja u Zambiji zbog sumnje da su htjeli ilegalno krijumčariti djecu iz DR Konga sami su zatražili pristup Visokom sudu u Lusaki tražeći da sud procijeni zakonitost njihova uhićenja i pritvaranja, pišu 24 sata.
Tako bi se prvi puta osmero Hrvata trebalo u utorak naći pred zambijskim prvostupanjskim sudom u Ndoli i očitovati o krivnji. U petak su ih izveli pred prvostupanjski sud u Ngoli, no kako su već ranije tražili preispitivanje zakonitosti njihova pritvaranja, ročište je odgođeno dok Visoki sud ne odluči o njihovu zahtjevu.
Pritvoreni se nalaze na više policijskih lokacija, razdvojeni su, djeca su pak zbrinuta u zambijskom sustavu socijalne skrbi. I dok je osmero hrvatskih državljana naš predstavnik iz veleposlanstva u Pretoriji posjetio triput dosad, do djece nije moguće doći jer zambijske vlasti preispituju zakonitost njihova posvajanja. Hrvatima je u Zambiji dodijeljen branitelj po službenoj dužnosti, tamošnje su vlasti zamoljene na čovječno postupanje prema njima i da im se omogući liječnička skrb u slučaju potrebe.
Podsjetimo, osmero hrvatskih državljana uhitili su 7. prosinca u Zračnoj luci 'Simon Mwansa Kapwepwe' u Ndoli u Zambiji s četvero netom usvojene djece iz DR Konga. Uhićeni su zbog optužbi da su za usvajanje djece koristili krivotvorene dokumente, drugim riječima odnose se prema njima kao otimačima djece. Na teret im zambijske vlasti stavljaju tri kaznena djela: trgovanje djecom, krivotvorenje i upotrebu krivotvorenih dokumenata.
"Ti ljudi nisu sigurno krivi, ali treba utvrditi tko je kriv", rekao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji očekuje da se hrvatske državljane pusti da se brane sa slobode.
Zašto hrvatsko veleposlanstvo sad ne može i do djece u Zambiji, koja imaju hrvatske dokumente, pravni stručnjaci odgovaraju kako hrvatsko državljanstvo nije 'sveto pismo'. Zambija istražuje je li posvajanje bilo legalno, čime su onda pod upitnikom i isprave djece, dobivene na temelju dokumenata o posvajanju. Potaknuta ovim slučajem, Hrvatska će svakako morati puno bolje definirati posvajanje iz država koje nisu potpisnice konvencije, o čemu se sad razgovara na vrhu zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti.
