Količina kiše koja je pala posljednjih dana pretvorila je polja Dalmatinske zagore u jezera.
Ne pretjerujemo kada to pišemo, jer sudeći po prizorima, to je u najmanju ruku tako. Najgore je na području Vrgorca, gdje su oborine šokirale poljoprivrednike. Posebno one jagoda. Berba je bila u punom jeku, a sada je sve u stand by situaciji.
Dobar dio uroda je pod vodom, pogotovo onog vanjskog. Ljudi beru, ali sve to liči na scene iz nekog filma katastrofe. Gaženje po blatu i borba za goli život. No, navikli su Vrgorčani na to, ali u ovom dijelu godine. U svibnju je palo preko 300 (!) litara kiše po metru kvadratnom.
"Blato je između folija, što berbu čini puno težom"
Nazvali smo Milana Franića, predsjednika Udruge Vrgoračke jagode, koji nam je otkrio sve o situaciji na području Vrgorca.
- Poplava je malo neuobičajena za ovo doba godine. Nismo do sada imali situaciju da nam polovicom svibnja padne ovolika kiša. Količina ove kiše je uobičajena za zimske mjesece. Što se tiče jagoda, poplavljene su, pogotovo vanjski uzgoj. Kod plasteničke proizvodnje ima problema u jednom dijelu, jer je u neke plastenike probila voda. To otežava berbu i bit će problema. Blato je između folija, što berbu čini puno težom - kaže nam Franić na početku razgovora.
Još gora situacija je kod ostalih kultura.
- One su praktički pod vodom. Vinogradi, krumpir, češnjak, luk i tu će se šteta utvrđivati cijelo ljeto. Pitanje je što će biti s trajnim nasadima. Hoće li doći do opadanja plodova i hoće li se osušiti plodovi, velika je nepoznanica. To ćemo vidjeti naknadno - smatra.
Berba jagoda je u punom jeku.
- Mislim da je ostalo od 30 do 40 % neobrano kod dijela proizvođača. Oni koji su krenuli ranije obrali su, a oni koji su bili na polovici, najviše će nastradati. Vidjet ćemo hoće li se jagoda rekuperati, najvjerojatnije hoće. Nisu baš sve parcele toliko ugrožene. Najveći problem je što je voda između folija, ali mislim da će se povući kroz par dana. Tu bi se moglo još nešto iskoristiti - optimističan je.
Odvodni tunel je nužnost, Franić: "Džaba vam kanali, kada ta voda nema gdje otići"
Štete su ogromne.
- Kada bi ubrojili vinograde i ostale površine, to je praktički pola proizvodnje vrgorskog kraja. Mislim da će županija i grad proglasiti elementarnu nepogodu, a što će biti od toga, o tom potom. Njima je sigurno u interesu proglasiti nepogodu, ali pitanje je što će poljoprivrednik dobiti od toga - govori nam.
Rješenje postoje, a najavljuje ga se godinama.
- Neka novce ulože u projekt izgradnje odvodnog tunela. Projekt je gotov po njihovim riječima i trebalo bi samo krenuti u realizaciju. Taj tunel bi svu vodu odveo iz polja. Postoji manji tunel, koji je sagrađen za vrijeme Austro-Ugarske, ali ne može doći do izražaja jer je količina oborina danas puno veća nego onda. Kanali koje imamo nisu rješenje. Višak vode nema gdje otići i onda se dogodi ovo što se dogodi. Džaba vam kanali, kada ta voda nema gdje otići. Kada imamo ovakve ekstreme kiše, tunel ne može progutati vodu. On bi trebao biti u blizini postojećeg i trebao bi ići do Birina kod Ploča. Stariji ljudi kažu da to nije dobro, struka da je, a ja ne znam što bi rekao. Bitno je da je on potreban - poručuje Franić.
Sezona se da spasiti.
- Još se da spasiti, pogotovo vinograde i voćnjake. Ovo što je fizički u vodi će biti veliki problem. Poplavljene jagode su uništene i tu nema spasa. Najveći je sad problem što se one beru kroz blato. Ljudi moraju pobrati. Neće ostaviti u plastenicima jagode - kazuje nam.
Sreća u nesreći, ljudi iz Vrgorca su navikli na ovakve situacije.
- Svjesni su. To je većinom populacija ljudi u pedesetim godinama. Znaju da se svakih desetak godina dogodi ovakvo nešto. No, rijetki pamte ovakve oborine u svibnju. Uvijek se upozorava da se treba nešto poduzeti. Džaba nam je kukati, ali vidjet ćemo što se sada biti. Imali smo poplavu u Kokorićima, data su pusta obećanja, ali od toga nije bilo ništa. Sada su sto puta veći Kokorići, ali najvjerojatnije neće biti ništa. Puna čaša prelijeva. To se nama događa - zaključio je Milan Franić.
