Udruga pomorskih kapetana Split široj javnosti, među ostalim, poznata je i po održanom Okruglom stolu vezanom za sudar motorne jahte Santa Marina (SM) i motorne jedrilice Santa pazienza (SP) koji se dogodio 2011. godine.
- Ukazali smo na nepravilnosti kod vještačenja, isključivo u dobroj vjeri sa željom da naše more bude sigurno i da se poštuju hrvatski i međunarodni propisi.
Nakon istupa u javnosti, dva kapetana članovi naše Udruge, tužena su za klevetu od strane optuženog za sudar, gospodina T. H. skipera motorne jahte Santa Marina, sa odštetnim zahtjevom od po 100 tisuća kuna. Nakon četiri godina zakazano je prvo ročište za jednu od tužbi, u svibnju ove godine, a nekoliko dana prije ročišta, tužba je povučena. Što je sa drugom tužbom, nije nam poznato.
Naša udruga broji 360 članova i predstavlja organizaciju profesionalaca koja radi na zaštiti standarda, interesima pomoraca te očuvanja ugleda i pomorske tradicije. Članica smo Zajednica hrvatskih udruga pomorskih kapetana, time smo i članovi CESMA-e (Confederation of European Shipmasters Association). Surađujemo s tijelima državne uprave, posebno s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture.
Veliki broj naših članova ima dugogodišnje iskustvo na moru, kao i na raznim poslovima u brodarstvu i vezanim uz brodarstvo općenito. Među našim članovima su i predavači na pomorskom fakultetu, manageri na svim nivoima pomorskog managementa i funkcijama pomorske uprave, iskusni lučki peljari, predavači u trening centrima i ispitivači na stručnim ispitima za sva pomorska zvanja te smatramo da smo pozvani i obavezni iskazati svoje mišljenje po bilo kojem pitanju iz oblasti brodarstva. More nam pruža veliko zadovoljstvo, znanje i iskustvo, ali ima i situacija kada se bojimo za živote naše posade i za brod. U velikom nevremenu mislimo na najmilije i opraštamo se od njih, ali more je naš izbor.
Na Okruglom stolu koji smo održali 2015. god. iznijeli smo tvrdnje i stavove vezane za slučaj spomenutog sudara i smatramo da ih nema smisla ponavljati. Dovoljna je tvrdnja da se sudar dogodio jer je optuženi T.H., skiper neregistriranog broda Santa Marina, u šibenskom akvatoriju, između otoka, na udaljenosti manjoj od 300 m od kopna, glisirao brzinom od 26.4 čvora, vožnju prepustio autopilotu bez kontrole i obaveznog osmatranja. Slučaj je, po nama, jasan, križanje kurseva, gdje je motorna jedrilica Santa pazienza dolazila s desne strane i imala pravo puta (prednost). Motorna jahta SM nije poduzela akciju izbjegavanja sudara, u skladu s Čl. 15 Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru, a skiper motorne jedrilice SP je u skladu s Čl. 17 zadržao svoj kurs i brzinu od 4.5 čvorova. Kad je postao svjestan da jahta SM plovi bez nadzora i ne skreće s kursa u skladu s pravilom, skiper SP je izveo manevar u skladu s Čl. 17, ali uslijed velike razlike u brzinama sudar nije mogao izbjeći. Nažalost, talijanski bračni par na jedrilici je smrtno stradalo. Takvo ponašanje skipera SM je nedopustivo i u sukobu sa svim postojećim pravilima.
O ovom sudaru moglo bi se još puno toga napisati, ali smatramo da je nepotrebno napominjati simulacije, analize i razne tvrdnje vještaka od kojih jedan sebi dozvoljava da u tijeku suđenja mijenja mišljenje jer je, kako je odgovorio sucu, postao pametniji.
Sve ovo pišemo ponukani knjigom koja je nedavno izašla iz tiska pod naslovom “Pravila za izbjegavanje sudara na moru kroz sudsku praksu i vještačenja“ autora kap. Ratka Marinovića, koji je bio vještak u ovom sudskom sporu, angažiran od strane tuženog. Naš kolega se zaista potrudio napisati ovu knjigu, ali čitatelj se ne može oteti dojmu da ju je napisao kako bi opravdao svoje vještvo i čitatelja doveo u zabludu. Autor se služi terminom DOBROG pomorca kod skretanja broda lijevo na više mjesta, a na str. 48 piše „… u skladu s pravilom dobrog pomorca, okrene kurs ulijevo…“ takvo pravilo ne postoji i ova tvrdnja je opasna. Na strani 103 napisao je : „ skrenuti morate desno, nikada lijevo“. Po nama dobar pomorac skreće desno, a samo u iznimnim i vrlo rijetkim slučajevima skreće lijevo.
Autor pokušava sudar prikazati kao posljedicu nasuprotnih kurseva, a ne križanja kurseva. Kod nasuprotnih kurseva dužnost oba broda je da skrenu desno, a kod križanja kurseva mora skrenuti onaj brod koji drugi brod gleda preko svoje desne strane, kao u ovom slučaju. Autor pokušava povećati kut pod kojim se podrazumijevaju nasuprotni kursevi, sa 6˚ autora Bože Lovrinčevića ili anglosaksonske prakse od 1 vjetra (11.25˚), europske 10˚. Autoru je potreban veći kut pa ga nalazi kao 15 ˚ po navodnoj praksi na Pacifiku, a to potvrđuje skicom na strani 46. Autor skice je www.ppcdlacademy.com Singapur. Ova skica je neprihvatljiva, autori ne poznaju pravila o izbjegavanju sudara, niti sektore. Pramčani sektori, lijevi i desni su označeni sa 135˚ umjesto 112.5˚, a krmeni sektor je označen s 90˚, umjesto 135˚, totalno nepoznavanje propisa, a dali autor knjige zna iste?. Ppcdl znači power pleasure craft driving licence, dakle izdaje ovlaštenja za upravljanje brodicom, organiziraju jetski safari, a po priloženom na njihovim internetskim stranicama izdaju i svjedodžbe za planinare nivo 1. Skica sektora i kutava, autora ppcdlacademy, je u Kapetanovom Glasniku br. 37.
U knjizi je prepisan kompletan Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama teritorijalnom moru RH……. izvori (N/N 79/2013; N/N 140/2014; N/N 57/2015)
Moramo upozoriti da članak 48. nije kompletno prepisan, jer nedostaju članci 48.a, 48.b i 48c. a u ovom slučaju je veoma bitan.
Članak 48.a.: - 150 m od obale svi plovni objekti dužni su ploviti s posebnom pažnjom, brzinom ne većom od 5 čvorova. …. - od 150 m do 300 m od obale svi plovni objekti dužni su ploviti posebnom pažnjom brzinom ne većom od 8 čvorova. …..
Članak 48.b glasi
- Hidroavioni kojima se obavlja komercijalni …..
Članak 48.c glasi
- ( 1) Na površinama za slijetanje i uzlijetanje ….
Bez namjere da vrijeđamo, naše subjektivno mišljenje je da knjiga ima dosta nedostataka i nije edukativna - poručili su iz Udruge pomorskih kapetana Split na čelu s predsjednikom kapetanom Sanjin Dumanić dipl.ing.
Ovom prilikom svim pomorcima čestitaju blagdan Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca kojima želw mirno more i da se sretno vrate svojim domovima.
