Već je davno znanstveno dokazano da ples pozitivno utječe na mentalno zdravlje i inteligenciju, a da je to i u praksi tako, najbolje zna učiteljica razredne nastave u produženom boravku Osnovne škole Manuš Daniela Ilić koja već više od deset godina u toj školi vodi folklornu grupu.
U početku njenog rada s djecom u folklornoj grupi krenula je s dječjim igrama i kolima, a kada se sama osjetila sposobnom "okuražila se", te učenike počela učiti Stari splitski ples. Kako je folklor čuvanje tradicije i kulturne baštine smatrala je da je važno krenuti s plesom svoga kraja. Stari splitski ples ima prilično složenu koreografiju u trajanju od sedam minuta, a u neizmijenjenom obliku se izvodi posljednjih šest desetljeća. Koreograf Starog splitskog plesa je pok. prof. Branko Šegović.
- Krenula sam tada s djecom ne znajući gdje će me to odvesti i kako će izgledati, međutim, to se pokazalo kao dobra odluka. Što se tiče uzrasta, drugaši su idealni za početak rada kad govorimo o Starim splitskim plesovima. U trećem ili četvrtom razredu učimo završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta, što je još zahtjevnije.
Ipak, sadašnju generaciju folkloraša je zbog smjene generacija počela učiti već u prvom razredu kako škola ne bi ostala bez te vrijedne sekcije koja sudjeluje na svim manifestacijama. S prvašićima je krenula s tradicijskim igrama i kolima s pjevanjem, a riječ je uglavnom o dječjim kolima s područja Slavonije.
U drugom polugodištu su počeli učiti Stari splitski ples, sada su drugi razred i mogu se pohvaliti usvojenom čitavom koreografijom. S nestrpljenjem i uzbuđenjem čekaju Dan škole kako bi svima pokazali što su naučili. Do sada su mali folkloraši s Manuša imali nastupe i izvan škole, za vrijeme fjere sv. Dujma, a u prosincu zajedno s drugom plesnom skupinom u školi, Kolendarima, zadnjih nekoliko godina plešu čak i gradonačelniku.
Velik interes
- Naši mali čuvari kulturne baštine nastupali su doista na brojnim mjestima, od Medicinskog do Filozofskog fakulteta, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, na Peristilu, Rivi, ispred zgrade HNK, ugostili su i novinarku i spisateljicu Tonku Alujević, a sve to na ponos njihovih roditelja i djelatnika škole. Učenicima je to prekrasna uspomena za cijeli život.
U školi trenutno djeluju dvije folklorne grupe. Uz učiteljicu Danielu Ilić drugu grupu vodi njena kolegica Antonija Tonković Barišković. Učenici su iznimno zainteresirani za folklor, što dokazuje i da je određeni broj folkloraša nastavio dolaziti na probe i odlaskom u više razrede, sve dok im nošnje nisu postale pretijesne.
Osnovna škola Manuš, osim radom folklorne grupe i folklorašima, može se pohvaliti i da, kao rijetko koja škola, ima zavidan fundus narodnih nošnji. Ne samo dječjih pojednostavljenih verzija već pravih malih replika. Tako imaju ukupno nošnje za pet plesova među kojima je Stari splitski ples, Posavski plesovi, Podravina, Korčula i Ero s onoga svijeta. U školi se svi brinu o tome da se nošnje ne oštete ili ne izgube, često ih posuđuju drugim školama, te redovno nose na kemijsko čišćenje.
Motivacija djece kroz zabavu i druženje
- Neka su djeca toliko zavoljela folklor da su se prestankom plesanja u školi upisala u kulturno-umjetnička društva Jedinstvo i KUDŽ Filip Dević. I sama sam bivša Devićevka. Plesala sam 13 godina i drago mi je da sam folklorom "zarazila" dio učenika i prenijela im ljubav prema toj vrsti umjetničkog izraza. Jako je važno djecu djecu motivirati i omogućiti im da ples bude vrijeme zabave i druženja. Posebno je lijepo bilo vidjeti da su neki od naših malih plesača i plesačica mlađa braća i sestre bivših folkloraša, pa se tako tradicija plesa u nekim obiteljima nastavlja kroz godine.
Ples nije samo ples, to je istovremeno i misaona aktivnost jer, da bi plesalo, dijete mora imati razvijenu pažnju i koncentraciju, pamtiti i razmišljati. Osim što donosi radost ples ima ogroman utjecaj na razvoj motoričkih, emocionalnih i intelektualnih funkcija, zaključuje učiteljica Daniela Ilić.
