Drugi put u svojoj gotovo tridesetogodišnjoj povijesti Europska udruga studenata prava, ELSA - Split organizirala je Kongres, ovaj put na temu „Nasljeđe međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije“ u kojoj su pravni i politički stručnjaci te diplomati rasvijetlili povijesnu problematiku Domovinskog rata na području bivše Jugoslavije.
Drugi Kongres koji je i ove godine održan u prestižnom splitskom Hotelu Park otvoren je svečanim skladbama Klape Mriža.
Na samom početku skupa, okupljenima se obratio predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa i predsjednik ELSA-e Split Ante Škrobica koji je istaknuo: „U Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije pridonio ni pravdi, ni pomirenju, niti je približio različite interpretacije ratnih zbivanja. Smatramo da je kroz organizaciju ovog Kongresa bilo bitno rezimirati rad Suda.“
Studenti koji žive pravo!
S ponosom na studente pravnog fakulteta rektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Šimun Anđelinović istaknuo je veliko zadovoljstvo što je osim otvaranja ELSA – inog kongresa imao priliku otvoriti brojna događanja i Kongrese na Sveučilištu u Splitu koje i po ovakvim događanjima prednjači za ostalim Sveučilištima.
„Postavlja se pitanje je li ovaj sud napravio konkretnu pravdu na području bivše Jugoslavije, upravo zbog toga sve pohvale dajem studentima organizatorima jer će te rasvijetliti i uz brojne stručnjake zaključiti nedoumice i pravne nejasnoće. Uz to želim vam sreću i dajem vam potporu za još ovakvih i sličnih druženja na Sveučilištu u Splitu“, rekao je na otvaranju Kongresa rektor Šimun Anđelinović.
Kongres je svojom prisutnošću upriličio i dekan Pravnog fakulteta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Željko Radić. Kao i rektor Anđelinović imao je za studente organizatore i sudionike samo riječi hvale istaknuvši činjenicu da studenti na Pravnom fakultetu zaista žive pravo i pravnu struku.
„Lijepo je vidjeti da su naši studenti za ovaj Kongres na izrazito bitnu temu pozvali kompetentne stručnjake predavače“. Uz to lijepo je vidjeti goste studente iz drugih sredina što je jedna jako lijepa poveznica i priča ovog Kongresa koja je ispunila sva očekivanja stručne i tehničke organizacije splitske ELSA – e!“ – nadodao je ponosan na svoje studente dekan Željko Radić.
Prvo predavanje na Kongresu održao je profesor s Katedre za kazneno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu Davor Derenčinović. Tema njegovog predavanja bila je „Pravno i povijesno nasljeđe Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju“.
Istaknuo je u početku osnutak suda koji je težio stvaranju mira i sigurnosti na području Jugoslavije, a uz to je naglasio eksperiment osnivanja suda u kojem se smatralo da nakon Drugog svjetskog rata u Europi i nije bilo ovakvih zločina visoke razine.
„Smatram da je ovo u jednu ruku bio eksperiment, jer su postojali brojni sukobi u drugim krajevima svijeta, ali se nisu osnivali posebni sudovi za dokazivanje pravde, zbog toga je potrebno studiozno istražiti postojanje Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslave.“ – naglasio je u početku predavanja profesor Derenčinović.
„Karadžić i Mladić ne bi bili osuđeni za genocid da nije bilo Međunarodnog tribunala!“
Čest problem ovog suda je brojna šutnja i manjak iskaza osoba koji mogu pomoći svojim iskazima i samim time svojoj istinom, ali se boje reći ono što se stvarno desilo. Trauma rata kod svih ostavlja trag, ali najviše ostavlja upravo kod onih koji su najveće patnje proživjeli; kojima su ubijane, mučene i silovanje obitelji, pa i oni sami, naglasio je problematiku profesor Derenčinović.
„Jako dobar primjer je suđenje Šešelju i brojnim drugim zločincima, i tu se odmah stvara problem jer je takav iskaz teško atribuirati kao relevantan, a sve zdravorazumski upućuje na to da je osoba odgovorna i kriva. – nastavio je u izlaganju profesor Davor Derenčinović.
Derenčinovićje na kraju predavanja naglasio kako gotovo sigurno Karadžić i Mladić ne bi bili osuđeni za genocid da nije bilo Međunarodnog tribunala, i koliko god mi u nekom trenutku bili nezadovoljni moramo naglasiti pozitivne smjernice suda.
U nastavku Kongresa u Hotelu Park svoje drugo predavanje studentima je održao Ivo Josipović, profesor na Katedri za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši predsjednik Republike Hrvatske.
Svoje predavanje na temu „Rat u Hrvatskoj: odgovornost za ratne zločine i međunarodna pravda“ obuhvatio je svojim brojnim iskustvima u postupcima pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na počinjene na području bivše Jugoslavije.
Kroz šire povijesne tendencije sve što se događalo od pamtivijeka Josipović gleda kao ovaj „Put prema Rimu“!
„1998. godine u Rimu je održana diplomatska konferencija u kojoj je uspostavljen stalni Međunarodni kazneni sud i svi smo se nadali da će pomaknuti granice kolektivne odgovornosti prema ratnim zločinima od kolektivne odgovornosti prema individualnoj u kojoj će se pravno naglasiti odgovornost pojedinca. – naglasio je početak predavanja profesor Ivo Josipović.
Kroz prezentaciju je naglašavao svoj status u postupcima te je naglasio slabosti u progonima za ratne zločine koji su ovim slijedom reflektirani u Hrvatskoj, a pri tome najviše daje naglasak na dugotrajnost , ali i na konceptualna pitanja definiranja ratnog i drugih zločina. – zaključio je Josipović te je na kraju nadodao da mu je velika čast i zadovoljstvo što je pozvan na Kongres ELSA – e Split, ugodno je iznenađen kvalitetom i profesionalnošću organizacije i ambijenta u kojem se događa ovako studiozan i kvalitetan skup.
Predsjednica Općinskog suda u Splitu Marina Boko bila je jedna od predavača koja je studentima kroz konkretne primjere iz prakse objasnila kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.
Studente je zaintrigirala činjenica okrutnosti pojedinih zločina koji su definirani u praksi te je sutkinja Boko pojasnila činjenicu težine, ali i odgovornosti sudskog posla, kroz izravne primjere.
Studentima se na početku drugog dijela Kongresa obratila i zamjenica gradonačelnika Grada Splita Jelena Hrgović, čestitala je studentima organizatorima izvrsnu organizaciju Kongresa u Hotelu Parka te je naglasila odlučnu suradnju Grada Splita i Sveučilišta u Splitu.
„Politički sud u Haagu!“
Drugi dio Kongresa otvorio je dr. sc. Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova u Vladi Republike Hrvatske i predsjednik Odbora za vanjske poslove u Hrvatskom saboru.
Predavanje je posvetio temi „(Ne)opravdanosti načela individualne odgovornosti u praksi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju“.
Smatra da nisu ista mjerila odgovornosti u svakom trenutku i samim time dolazi se do česte neopravdanosti iste individualne odgovornosti.
„Ako predsjednica Vlade Srbije napadne svoga ministra zbog jedne objave na društvenim mrežama, onda je mogla osuditi i Dačića na njegove izjave koje nisu prihvatljive.“ – naglasio je Kovač uz to osvrćući se i na ratnog zločinca i aktivnog političara u Srbiji Vojislava Šešelja.
Kroz predavanje na temu želio je što bolju interakciju sa studentima koji su zajedno sa njim raspravljali o problematici u kojoj su došli do željenih zaključaka, neopravdanosti načela odgovornosti koja je bila stalna u praksi Međunarodnog kaznenog suda.
„Je li Međunarodni kazneni sud ispunio svrhu svog postojanja?“ bila je tema koju je na Kongresu predavala Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa u Vladi Republike Hrvatske.
Naglasila je brojne slabosti i nedostatke ovog suda koji je nerijetko bio politički sud.
„Na svakom od nas stručnjaka, pa i vas budućih pravnika je zadaća da prosudimo je li sud pridonio pomirenju. Osobno smatram da je jednim dijelom uspio, ali u drugom i brojnijem dijelu to nije pridonio pravdi u kojoj su brojne žrtve ostale uskraćene za pravu zato što je u bitnim momentima trajao predugo, nije obuhvatio sve što je trebao obuhvatiti i dosta je politika kažnjavanja ili nekažnjavanja imala utjecaja u postupcima.“ – zaključila je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i česta sudionica ELSA – inih projekata Željana Zovkostudentima je pokušala objasniti svrhu Međunarodnog kaznenog suda iz aspekta pomirenja naroda na prostoru bivše Jugoslavije.
Izričiti problem Republike Hrvatske smatra Željana Zovko je taj što ne znamo uopće u nekim trenutcima da smo ispali žrtve rata, iako smo uvjereni da to nije tako.
Najbolje se u tom segmentu zaključuje položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, zaključuje parlamentarka Zovko.
Posljednje predavanje na 2. Kongresu održao je Goran Mikuličić, odvjetnik generala Mladena Markača u haškom procesu.
Svoje bogato iskustvo studentima je približio izravnim primjerima i poteškoćama u postupku obrane generala Markača.
„Pokušajte zamisliti da počnete igrati šah i da se u toku igre pravila mijenjaju, nepredvidivo i s efektom pravila su promijenjena i vrijede odmah. To je dosta otežano za jednog pravnika praktičara.“ – rekao je kroz svoj osobni primjer odvjetnik Mikuličić.
Na kraju je razgovor sa studentima pohvalio kvalitetu organizacije Kongresa te je studentima poručio da se što više bave praksom dok studiraju jer će im to donijeti mnogo pomoći u daljnjem pravnom poslu.
Kvalitetna organizacija od dva mjeseca!
Svečanost kraja 2. Kongresa Europske udruge studenata prava, ELSA Split protekao je u podjeli zahvalnica članovima organizacijskog odbora i svim sudionicima koji su kvalitetno i studiozno naučili nešto više o Međunarodnom kaznenom sudu.
Predsjednik Europske udruge studenata prava ELSA - Split, Ante Škrobica izuzetno je zadovoljan kako je protekao čitav Kongres za koji su se pripremali nešto više od dva mjeseca.
Osim toga zahvalio se i svim gostima koji su uveličali Kongres svojim dolaskom: prof.dr.sc. Anita Kurtović Mišić te izv.prof.dr.sc. Marija Boban, Mateo Matijević, predsjednik ELSA-e Hrvatska i član Savjeta za mlade Vlade RH, Silvia Kos, predsjednica ELSA-e Osijek, Alen Šukurica, tajnik Studentskog zbora Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ivan Svjetličić, glavni tajnik Koordinacije savjeta mladih RH i Matea Bešlić, predsjednica Savjeta mladih Grada Splita.
Svi oni su na kraju došli do jednog zaključka, a taj je da želimo što više ovakvih događaja na Sveučilištu u Splitu.