Pete Dalmatinske večeri, koje se već tradicionalno na Mali Uskrs održavaju u Subotici u organizaciji Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo” aktivno naglašavaju povezanost Hrvata Dalmacije i Bačke. Tako je i ove godine, 25. i 26. travnja prezentiran bogat kulturno-umjetnički i gastro-enološki program čiji su nositelji, uz domaćina, bili Hrvatska matica iseljenika – Podružnica Split i Savez kulturno-umjetničkih društava Splitsko-dalmatinske županije.
Ljepota u zajedništvu rasutog hrvatskog bića – bogatstvo u različitosti, svojevrsno je geslo i ovogodišnjeg programa kojim je prezentirana baština hrvatskog čovjeka stasalog na kamenu Dalmacije i u ravnici Vojvodine.
Prve večeri, 25. travnja, dalmatinska, ali i bunjevačka pisma ispunila je svečanu dvoranu Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo” u Subotici. Mješovita klapa „Filip Dević”, koja se u svojih 47 godina djelovanja pokazala pravim veleposlanikom hrvatske kulturne baštine u svijetu, s posebnom je emocijom izvela svoj cjelovečernji vokalno-instrumentalni program apostrofirajući i tako toplinu zajedništva matične i iseljene Hrvatske, te živu sponu Hrvata iz Bačke i Dalmacije.
U umjetničkom smislu, mješovita klapa i ovog se puta pokazala na razini svoje zavidne reputacije. Splitske kale, Marjan, Varoš, ali i gradski „oriđinali” inspirirano su oživjeli pred Subotičanima. Pjevalo se o ljepotama Splita i Dalmacije, o romantičnoj ljubavi – onoj sretnoj, i onoj manje sretnoj, a u službenoj godini Ive Tijardovića dao se obol i njegovoj glazbenoj ostavštini. Talentirane i priznanjima već ovjenčane djevojke iz ženske pjevačke skupine „Prelje” Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo” iz Subotice svojim odličnim nastupom predstavile su i bogatu vokalnu baštinu Hrvata u Bačkoj i dale svoj obol glazbenom dijelu večeri.
Uz istaknuti glazbeni program, Subotičanima je identitetska baština plodova žuljevitog dalmatinskog krša predstavljena izložbom „Pečat od vrimena“, autora Miroslava Lelasa i Milana Šabića, sinkronizirana s inicijalnim projektom portala Dalmacija Danas u kojem su kroz priču "Štorija o plisnacu" uz tekstove Rade Popadića predstavljena gastronomska izvornost i specifičnost dijela dalmatinskog zaleđa, konkretno prostora povijesne Poljičke kneževine i benkovačkog kraja.
Naime, objektivom zabilježene izvedenice vrlo jednostavnih tradicionalnih jela, prezentirane su kroz fotografski prikaz pripremanja žrnovačkog i kučićkog plisnaca, benkovačkog prisnaca i srijanskog tituša; bliskih gastronosmkih „rođaka“ danas zaštićenog soparnika (uljenka ili zeljenika), svih skupa nekoć nazivanih „sirotinjskom hranom“, a danas dijelom svjetske nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCO-a (kroz mediteransku prehranu).
Vrijedi istaknuti, kako je izložbi „Pečat od vrimena“, ovo bilo prvo međunarodno predstavljanje.
Predstavivši izložbu tajnica Saveza KUD-ova Splitsko-dalmatinske županije Marijana Botić Rogošić nadahnuto je govorila o važnosti kruha svagdanjeg (pa i onog ubogog, beskvasnog), odnosno simbolike povijesno egzistencijalnog siromaštva Dalmacije, slijedom kojeg su se i događale migracije stanovništva iz Dalmacije prema plodnoj Panoniji.
Program se i sutradan nastavio u duhu hrvatskog zajedništva. Plesni folklorni ansambl KUDŽ „Filip Dević” izveo je koreografiju „Stari splitski plesovi” koreografa Branka Šegovića, dok su domaćini iz HKC „Bunjevačkog kola” „uzvratili” izvedbama bunjevačkih plesova. Kako je 2025. godina proglašena i godinom kompozitora Jakova Gotovca, tako su Splićani večer okončali izvedbom završnog kola iz opere „Ero s onoga svijeta”. Pjevače i plesače je pratio mandolinski sastav.
Lazar Cvijin, predsjednik HKC „Bunjevačko kolo“, ujedno i idejni začetnik manifestacije „Dalmatinske večeri“ apostrofirao je važnost očuvanja identitetske baštine hrvatskog naroda s obje strane Dunava. „Dalmacija i Vojvodina, vole se!“, zaključio je Cvijin.
O uzajamnom odnosu poštovanja kroz slike Panonskog mora i Jadrana, realiziranom i kroz prošlogodišnju manifestaciju „Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko dalmatinskoj županiji“, osvrnuo se voditelj splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika Ante Ćaleta, istaknuvši Splićanima Marjan kao „lanternu“ – svjetionik, odnosno životni orijentir „kad se pođe u svit“.
Nastavljajući pitanjem: „Što Hrvatima Bunjevcima može biti orijentir u panonskoj ravnici?“, rezimirao je: „Srce - koje je svoje identitetsko korijenje duboko pustilo u plodnu ravnicu Bačke“.
Tajnik KUDŽ „Filip Dević“ Ante Jukić, zahvalio se domaćinima na energiji koja nikoga nije mogla ostaviti ravnodušnom, vjerujući u nastavak plodonosne suradnje.
Nakon obje programske večeri uslijedio je gastro-enološki program. Najmlađi hrvatski masterchef Luka Veić uz lokalne kuhare i kuharice pripremao je dalmatinske poslastice, a osobito uz ribu s gradela brojni posjetitelji uživali su u vinima Dalmacije. Gastronomski dio večeri začinila je mješovita klapa „počastivši” prisutne svojim sad već poslovičnim neformalnim „produžetkom” službenog nastupa, dok se domaćin odužio nastupom tamburaša i lokalnih glazbenih umjetnika.
Protkan snagom duha zajedništva, emotivan je bio i susret gostiju i domaćina u Tavankutu. Posjet galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame, etnografskoj zbirci Etno-salaša „Balažević“ dodatno je oduševio Splićane, koji su u župnoj crkvi Presvetog Srca Isusovog i zapjevali, evocirajući uspomene na prošlogodišnji nastup HKPD „Matija Gubec” u Splitu, Solinu i Kaštelima. Pored obilaska pitoresknog bačkog Tavankuta, gosti su imali prigodu upoznati se i s bogatom kulturnom baštinom Subotice, te obići i neke od kulturnih znamenitosti subotičkog kraja.
U sklopu svog bogatog vikend programa, gosti su posjetili i Hrvatski dom – Maticu, gdje su ih toplo primili Mirjana Trkulja u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i direktorica Hrvatske riječi Karolina Bašić.
Organizatori su uvjerenja kako se i ovogodišnjim susretom u Subotici dokazalo kako je potreba za povezivanjem matične i iseljene Hrvatske na svim poljima djelovanja sve veća i kako su financijske potpore, poput potpore Županije splitsko-dalmatinske iz Programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i religiji za 2025. godinu kojom je ovo gostovanje sufinancirano, stvarna investicija u očuvanje živog hrvatskog kulturnog žića.
