Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u srijedu 29. travnja svoj dan i 159. godišnjicu osnutka u izvanrednim okolnostima. Predsjednik Akademije Velimir Neidhardt u praznom je atriju Akademijine palače objavio imena dobitnika nagrada Akademije te održao prigodni govor. Svečana sjednica Akademije izostala je ne samo zbog virusne pandemije, nego i zbog potresa koji je teško oštetio i palaču Akademije, piše Večernji list.
Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. "S osnutkom Akademije Hrvati iz objekta stoljetnih zavojevača, počinju proces prerastanja u modernu samosvojnu naciju. Nadasve je prepoznata i priznata Akademijina uloga u smislu utjelovljenja savjesti hrvatske nacije. Pogledom u svijet uviđamo prijepore između postignute univerzalnosti i nastupajućeg partikularizma, novih definicija suvereniteta kao i pogubnog nedostatka volje za solidarnost i kretanja temeljena na održivom razvoju“, rekao je akademik Neidhardt.
Spomenuo je da je u 2019. Akademija organizirala 419 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija, okruglih stolova i drugih događanja od kojih je istaknuo proslavu 100. obljetnice osnutka Razreda za umjetnost. Podsjetio je i da HAZU skrbi o iznimno velikoj i zahtjevnoj kulturno-povijesnoj baštini s ukupno 36 spomeničkih objekata u 18 gradova diljem Hrvatske, ukupne površine 57.850 četvornih metara.
Za područje društvenih znanosti Nagradu HAZU dobili su prof. dr. sc. Stjepan Matković i prof. dr. sc. Marko Trogrlić za priređivanje knjige Političke bilješke Ante Trumbića 1930.–1938., dok je za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagrađena prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, za skup od 6 znanstvenih radova koje je objavila u 2017. u posebnom izdanju časopisa Astronomy and Astrophysics, a koji se baziraju na pregledu neba u radio području usmjerenom prema COSMOS polju, pomoću Karl G. Jansky VLA radio teleskopa u Novom Meksiku u SAD-u. Za područje medicinskih znanosti Nagradu HAZU dobio je dr. sc. Felix Wensveen, za znanstveno postignuće u području medicinskih znanosti za znanstvene radove u otkriću mehanizama interakcije između imunološkog i endokrinog sustava u debljini i infekciji koji dovode do progresije razvoja šećerne bolesti tipa 2, piše Večernji list.
