U Gradskoj knjižnici Marka Marulića, Ulica slobode 2 u Splitu, u ponedjeljak 12. veljače s početkom u 18 sati bit će promoviran Hrvatski brevijar autora projekta i urednika izdanja Feđe Aarona Bučića i autorice Dunje Lakuš u izdanju Zaklade Rhema, po mnogo čemu jedinstveno izdanje, podsjetnik Hrvatima na činjenicu da smo jedini narod u krilu Katoličke crkve koji je, zahvaljujući popovima glagoljašima, od samih početaka prihvaćanja kršćanstva Riječ Božju slušao na svome jeziku.
Hrvatski brevijar nastao je kao izraz ljubavi i poštovanja prema hrvatskom narodu, te vjere u Isusa Krista i Blaženu Djevicu Mariju. U nastajanju Brevijara sudjelovao je velik broj ljudi koji su svoj dobrovoljni rad s ljubavlju ugradili u ovo djelo: od autora fotografija, glagoljskog fonta i inicijala, do recenzenata, redaktora, lektora, korektora i svih onih koji su svojim savjetima i prijedlozima pomogli da Brevijar ugleda svjetlo dana.
U poglavlju Povijest hrvatskog naroda i njegove vjere, čiju redakturu potpisuje prof. dr. sc. Duško Kečkemet, iznesena je kratka povijest našeg naroda, njegovo srastanje uz Crkvu s naglaskom na glagoljicu i djelovanje popova glagoljaša, nositelja vjerskog, kulturnog i društvenog života. Kako bi se dodatno istaknula važnost glagoljice za vjerski i nacionalni identitet našeg naroda, latinični tekst u cijeloj knjizi prati tekst tiskan glagoljicom, pa je Brevijar ujedno i najveća do sada tiskana knjiga na glagoljici. Nakon najvažnijih molitava i mise slijedi pobožnost Isusu Kristu, njegovoj Krvi, Muci, Ranama i Imenu, pobožnost koja uz molitve Isusu uključuje i Križni put za hrvatski narod, potom slijede poglavlja posvećena Presvetom Trojstvu, Duhu Svetom i Svetom Križu. U dijelu knjige pod nazivom Blažena Djevica Marija – Kraljica Hrvata opisano je više od stotinu dvadeset Gospinih svetišta diljem krajeva u kojima žive Hrvati, s velikim brojem molitava posvećenih Majci Božjoj. U poglavljima Sveci u hrvatskim srcima i Blaženici – blago i blagoslov hrvatskog naroda opisani su životi svetaca i blaženika najštovanijih u hrvatskom narodu te molitve kojima im se narod obraća za pomoć i zagovor. Nakon toga slijedi poglavlje o slugama i sluškinjama Božjim i hrvatskim mučenicima koji su život položili za vjeru u Isusa i Gospu. Posebno poglavlje posvećeno je Grkokatoličkoj crkvi u Hrvata, nakon čega slijedi izbor iz hrvatske duhovne poezije od Šibenske molitve iz 14. stoljeća do suvremenih autora. Kroz Brevijar je opisana i pobožnost hrvatskog naroda izvan domovine, od moliških i gradišćanskih Hrvata, preko Bunjevaca i Šokaca u Vojvodini, do Janjevaca, Bokelja i Hrvata u Rumunjskoj. Dodanu vrijednost Hrvatskog brevijara čini nekoliko stotina fotografija crkava i svetišta koje svjedoče o snazi vjere hrvatskog čovjeka, baš kao i trenuci molitve, predaje, zavjeta i zahvale Bogu uhvaćeni objektivom fotografskog aparata.
Hrvatski brevijar djelo je ljubavi i na tri tisuće stranica svjedoči vjeru u Boga njegovih autora i svih ljudi koji su sudjelovali u njegovu nastajanju.
Uz autore, na promociji će o knjizi govoriti recenzenti akademik Nenad Cambj i fra Ante Vučković te ravnateljice zaklade Rhema Mirjana Topčić. Uz recenzente, uvodne riječi u Brevijaru napisali su mons. Nikola Eterović, prof. dr. Adalbert Rebić, fra Bonaventura Duda i splitska klarisa i pjesnikinja s. Marija od Presvetog Srca Anka Petričević.
Zakladu Rhema je osnovala grupa ljudi koja nastoji u svoje živote ugrađivati kršćanske vrijednosti. Zaklada je osnovana sa svrhom promicanja kršćanskih vrednota, potpore u duhovnom rastu i formaciji, promicanja ekumenskih vrednota i dijaloga među vjerskim zajednicama, promicanja kulture dijaloga, tolerancije i snošljivosti među raznim društvenim skupinama i promicanja obiteljskih vrednota.
Recenzenti o Hrvatskom brevijaru:
“Pred sobom imamo veličanstveno djelo koje su uredili ljudi zauzeti za kršćansku duhovnost. U njemu ćete naći sve što vas zanima u pogledu kršćanske, poglavito katoličke duhovnosti u Hrvata, sve od osnovnih molitava do hrvatske povijesti. Zato što je to zbirka svega što predstavlja hrvatsku duhovnost i hrvatsku narodnu kulturu nazvasmo ga Hrvatski brevijar.” prof. dr. Adalbert Rebić.
“Ovaj molitvenik sabire na jednom mjestu mnoštvo postojećih molitava. Tko će, kada i kako preko njih ući u osobni odnos s Bogom, nitko ne može znati. Jer molitva je kao dobrota. Čovjek je učini bez ikakva razloga i očekivanja. A onda jednom, na nekom neočekivanom mjestu i na nepredvidljiv način, ona rodi drugom dobrotom. I ove bi molitve mogle pronaći još nepostojeće molitelje i roditi još neizrečenim molitvama.” fra Ante Vučković.
