Udruga Zvjezdano selo Mosor i ove godine sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom. Javno promatranje će biti upriličeno 11/12. kolovoza (nedjelja/ponedjeljak). Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje upravo u to vrijeme. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena u 19.30 h (nedjelja). Naravno, ulaz je za sve zainteresirane besplatan.
Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim predavanjem. Predavanje pod naslovom "Pogled na noćno nebo kroz znanost i mitove", započet će u 20.00 h, a održat će ga dr. sc. Andrej Dundović, istraživač iz Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode, predani popularizator astronomije.
Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida. Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez, uz asistenciju članova Udruge. Mjesec će ove godine predstavljati tek umjerenu smetnju lovcima na meteore: bit će blizu prve četvrti, uvečer će se nalaziti nisko na nebu, a usto će i zaći prije 23 sata. Promatranje će potrajati do 1.00 h iza ponoći (nedjelja), a bit će posvećeno isključivo „hvatanju“ Perzeida.
Sažetak predavanja: Zvjezdano nebo oduševljava čovjeka svojom veličanstvenošću već pri prvom susretu, ali tek upuštanjem u istraživanje tog fenomena možemo krenuti na intrigantno putovanje kroz beskonačnost prostora i vremena - kroz Svemir. Istraživanje noćnog neba s jedne strane počiva na sustavnom opažanju i zaključivanju koje je vođeno čovjekovim racionalnim umom, a što je dovelo do fascinantnih otkrića u znanstvenim područjima poput moderne astronomije i astrofizike. No osim toga, kroz tisuće godina čovjek promatrajući noćno nebo stvara i silno kulturno bogatstvo u obliku priča, mitova i simbola koje pružaju jedan drugi vid uvida ne samo u to zvjezdano nebo, već i u čovjekov unutarnji Svemir. U ovom predavanju provest ćemo se kroz najnovija znanstvena istraživanja o Svemiru ispreplićući ih s drvenim mitovima i klasičnim pričama čineći tako fenomen noćnog neba bližim i poznatijim, a opet ostavljajući težnju da mu se ponovno vraćamo.
Ukratko o predavaču: Dr. sc. Andrej Dundović teorijski je fizičar diplomirao na zagrebačkom PMF-u i doktorirao na Sveučilištu u Hamburgu u području teorijske astrofizike. Usavršavao se na Znanstvenom institutu Gran Sasso u L'Aquili proučavajući turbulencije u međuzvjezdanom mediju i radijativne procese u galaksiji. Eksperimentalno iskustvo stekao je kao član međunarodne kolaboracije Opservatorij Pierre Auger koja upravlja opservatorijem kozmičkih zraka u argentinskim Andama, najvećim opservatorijem takve vrste na svijetu. Profesionalno djeluje kroz Institut za kozmologiju i filozofiju prirode gdje se bavi istraživanjima u području astrofizike visokih energija, kozmologije i filozofije znanosti. Popularizator je znanosti o Svemiru držeći znanstveno-popularna predavanja diljem Hrvatske te ujedno vodi Kozmološki centar u Križevcima i križevačku zvjezdarnicu djelujući u Astronomskom društvu Perzeidi.
Što su Perzeidi?
Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.
Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.
