Projekt provodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, u suradnji s partnerima: Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i tvrtkom Vrtlar d. o. o. iz Dubrovnika.
Na konferenciji su predstavljeni glavni rezultati petogodišnjeg projekta kojemu je cilj uspostava kontrole nad invazivnom vrstom pajasen u četirima Natura 2000 područjima ekološke mreže Republike Hrvatske u mediteranskoj regiji (NP „Krka“ i JI Pelješac) te u povijesnim jezgrama Dubrovnika, Stona i Malog Stona. Sudionici su imali priliku upoznati se s metodama uklanjanja pajasena i različitim aktivnostima provođenim u svrhu uspješne kontrole te invanzivne vrste.
„Uklanjanje pajasena pokazalo se kao vrlo izazovan zadatak, ali smo testiranjem različitih metoda pokušali naći one najučinkovitije, ovisno o ekološkim uvjetima u kojima on raste. Te ćemo metode nastaviti razvijati, a kroz Protokol za uklanjanje pajasena prenijet ćemo naša znanja i iskustva svim dionicima koji će se u budućnosti baviti tom problematičnom vrstom“, istaknuo je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Osim na bioraznolikost, invazivne strane vrste negativno utječu i na zdravlje ljudi i gospodarstvo, stoga njihovo uklanjanje izravno doprinosi očuvanju prirodne i kulturne baštine.
„Podaci koje je Javna ustanova 'Nacionalni park Krka' dobila prije početka ovog projekta, zahvaljujući testnoj plohi u Parku, govore neposredno u prilog dugoročnom održivom upravljanju makrovegetacijom. Ostvarenje projektnih ciljeva temelj je buduće predane borbe protiv invazivne vrste pajasen, pri čemu će edukacija i prevencija imati ključnu ulogu“, naglasila je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.
Osim u zaštićenim područjima, pajasen je uklanjan i u starim gradskim jezgrama Stona, Malog Stona i Dubrovnika.
„Na užem području grada Dubrovnika uklonjena je približno dvadeset jedna tisuća jedinki pajasena. Zahvaljujući zahtjevnim radovima na terenu, odnosno sustavnom praćenju i uklanjanju pajasena, postigli smo rezultate na koje možemo biti iznimno ponosni, a davali smo i stručne smjernice tijekom provedbe projekta. Uspješno smo ispunili glavne ciljeve projekta: očuvanje kulturne baštine i smanjenje nenamjernog širenja te invazivne vrste. Jednako važna bila je i informativna kampanja kojom smo educirali javnost o važnosti njezina ranog prepoznavanja i uklanjanja. Iako se projekt službeno privodi kraju, naš posao ovdje ne staje. Namjera je Društva Vrtlar uspostaviti trajnu kontrolu nad širenjem pajasena, posebno u blizini spomeničke baštine, čime će se omogućiti i revitalizacija zavičajne vegetacije“, rekla je Alma Majstorović, direktorica Društva Vrtlar iz Dubrovnika.
Predstavljeni su i rezultati aktivnosti jačanja kapaciteta za upravljanje invazivnim stranim vrstama, kao i aktivnosti poduzetih radi podizanja svijesti javnosti o pajasenu, ali i o drugim invazivnim stranim vrstama u Hrvatskoj, što je urodilo boljim razumijevanjem problema i potrebom za sustavnim pristupom kontroli pajasena.
„Iskustvo rada na uklanjanju pajasena u ekološkoj mreži JI dio Pelješca te na području Stona i Malog Stona pokazalo je koliko je, zbog specifičnosti našeg krškog terena, riječ o zahtjevnom i dugotrajnom procesu, u kojem je sudjelovanje lokalnog stanovništva ključno za postizanje trajnih rezultata“, dodala je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Dubrovačko-neretvanske županije.
Projekt LIFE CONTRA Ailanthus financiran je iz programa LIFE Europske unije, a završava 31. prosinca 2025. godine.
