Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je za prosinac 2023. iznosila 1191 eura, što je za 13.9 posto više nego za prosinac 2022. Kretanje državne prosječna plaća je dobar indikator općeg ekonomskog stanja, ali se između različitih sektora gospodarstva može jako razlikovati.
Isto vrijedi za geografske razlike, tj. razliku u prosječnoj neto plaći po županijama. U državni prosjek ulaze nešto bogatiji Zagreb i siromašnije slavonske županije, pa podatak o prosječnoj državnoj neto plaći ustvari podcjenjuje neto plaću u Zagrebu, a precjenjuje neto plaću u slavonskim županijama, piše Index.
Kolike su prosječne neto plaće po županijama?
Najveća prosječna neto plaća je u prosincu prošle godine bila u Gradu Zagrebu, koji se gleda kao zasebna jedinica jer ima ovlasti županije. Iznosila je 1370 eura neto, odnosno 179 eura ili 15 posto više od državnog prosjeka.
Slijede Zagrebačka županija s prosječnom neto plaćom od 1210 eura, Primorsko-goranska s 1194 eura, Karlovačka s 1167 eura i Krapinsko-zagorska s 1154 eura.
Veću prosječnu neto plaću od 1100 eura imaju Splitsko-dalmatinska županija (1140 eura), Šibensko-kninska (1136 eura), Dubrovačko-neretvanska (1030 eura), Zadarska (1129 eura), Istarska (1126 eura), Osječko-baranjska (1126 eura), Sisačko-moslavačka (1113 eura) i Varaždinska (1002 eura).
1100 i manje je prosječna neto plaća u Koprivničko-križevačkoj (1100 eura), Ličko-senjskoj (1100 eura), Međimurskoj (1099 eura), Požeško-slavonskoj (1079 eura), Bjelovarsko-bilogorskoj (1076 eura), Vukovarsko-srijemskoj (1075 eura), Brodsko-posavskoj (1063 eura) i Virovitičko-podravskoj (1050 eura).
Razlike među županijama, rast većinom oko 15 posto u godinu dana
Izuzme li se Zagreb, koji jako odskače od državnog prosjeka, razlika između županije s najvećom prosječnom plaćom i one s najmanjom iznosi 160 eura. Specificirano, prosječna plaća je u Zagrebačkoj županiji 15 posto veća od prosječne neto plaće u Virovitičko-podravskoj.
U odnosu na prosinac 2022. je prosječna plaća rasla za 10.8 posto u Zagrebu, što je najmanji rast među svim županijama. U prosjeku su u županijama rasle između 13.5 posto u Međimurskoj županiji i 17.3 u Požeško-slavonskoj.
Nema velike razlike između rasta plaća u usporedbi listopada 2023. s listopadom 2022. i rasta plaća u usporedbi prosinca 2023. s prosincem 2022., bar u neto iznosu. U nekim županijama se čak rast povećao. To bi moglo indicirati da još nismo došli do kraja razdoblja visokog rasta prosječne neto plaće, iako rast cijena slabi (što ne znači da cijene padaju, samo da sporije rastu).
Plaće rastu, ali još ima više od 100 tisuća nezaposlenih i 26 tisuća korisnika pomoći za nezaposlene
Stopa registrirane nezaposlenosti je u Hrvatskoj tijekom siječnja ove godine iznosila 6.8 posto, što je povijesni minimum izuzmu li se prošlogodišnji ljetni mjeseci zbog sezonskog zapošljavanja.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je objavio da je tijekom siječnja zaposleno 8157 osoba, iako je bilo prijavljeno 27.106 radnih mjesta. Začuđuje situacija da ima 26.200 korisnika novčane naknade za nezaposlene iako se traže radnici za 27 tisuća radnih mjesta u ovome trenutku, piše Index.
Te neusklađenosti na tržištu rada Hrvatske su interesantne jer i u jeku sezona ukupni broj nezaposlenih teško silazi ispod 100 tisuća. Zapravo je broj registriranih nezaposlenih pao ispod 100 tisuća prošle godine prvi put u povijesti, ali je ta situacija trajala samo do kraja sezone.
Iako tržište vapi za radnicima i uvozi stranu radnu snagu, dobar dio stanovnika Hrvatske ipak ne želi raditi za trenutne plaće. Ako se dosadašnji rast nastavi, možda se to i promijeni jednoga dana.
