Dalmatinski pedijatri su u nedjelju 14. lipnja 2020. na sastanku u Kninu, pridružujući se proslavi Dana grada i prigodom 25. obljetnice „Oluje“, upozorili da u Hrvatskoj nedostaje 60-tak pedijatara, a od kojih četvrtina u Dalmaciji.
"Rezultati pedijatrijske skrbi u Republici Hrvatskoj se ne razlikuju od visokorazvijenih europskih zemalja čija izdvajanja za zdravstvo nadmašuju naša. Stoga je i dalje potrebno podržavati cjelovitu preventivnu i kurativnu skrb djece. Nažalost, roditelji su sve češće u nemogućnosti odabrati pedijatra kao liječnika primarne zdravstvene zaštite koji će skrbiti o njihovom djetetu.
U dosta pedijatrijskih ambulanti primarne zdravstvene zaštite rade umirovljeni pedijatri, a rad bolničkih odjela se uspijeva organizirati zahvaljujući ogromnom broju prekovremenih sati. Ovo je posljedica loše organizacijske i kadrovske politike posljednjih godina. Optimalna, lako dostupna i kvalitetna zdravstvena skrb, pogotovo djece i mladih, važan je segment pozitivne demografske politike. To je i jedini ispravan put prema boljem društvu za sve", istaknuo je doc. dr. sc. Joško Markić, predsjednik dalmatinskog ogranka Hrvatskog pedijatrijskog društva.
Tijekom sastanka posebno je ukazano na problem pretilosti u Hrvatskoj te iskustva koja je pandemija COVID-19 donijela u područje zdravstvene zaštite djece i mladih.
Jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjeg doba u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, upravo su prekomjerna tjelesna masa i debljina. Ta stanja uhranjenosti prepoznata su kao rizični čimbenici za razvoj svih pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti; kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, nekih karcinoma, kronične opstruktivne bolesti pluća te mentalnih poremećaja. O tome je ukazala prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, specijalistica epidemiologije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i voditeljica projekta „Živjeti zdravo“.
Kada govorimo o statusu uhranjenosti djece u Hrvatskoj, prema podacima Europske inicijative praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) prema preliminarnim rezultatima iz 2019. godine vidljivo je da svako treće dijete u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Problem je izraženiji u dječaka (36,9%) nego u djevojčica (32,7%). Među dječacima u dobi od 8 godina, najviše dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom je u mediteranskom dijelu Hrvatske, njih čak 41,6%. Za napomenuti je da je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u razdoblju 2015. – 2019. najviše narastao u mediteranskom dijelu Hrvatske, sa 27,3% na 33,1% u zadnjih četiri godine. Ako usporedimo te podatke s podacima Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Zanimljivo je istaknuti da se ispred Hrvatske na toj ljestvici nalaze mahom mediteranske zemlje, Španjolska, Grčka, Italija te Malta.
Prof. Musić Milanović istaknula je kako su redovita tjelesna aktivnost te pravilna i raznovrsna prehrana već od djetinjstva važne odrednice zdravlja. To je i ulaganje u budućnost obzirom da fizički aktivni mladi ljudi lakše usvajaju zdrav način života (npr. izbjegavanje duhana, alkohola i droga) te pokazuju veći uspjeh u školi. Stoga se aktivnosti usmjerene promicanju aktivnih stilova života protežu velikim djelom Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ kojim se informira, educira i senzibilizira građane Republike Hrvatske svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života: pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, prevenciji debljine te očuvanju i promicanju mentalnog i spolnog zdravlja. Osim edukacije, kroz program se stvaraju i okolišni uvjeti u kojima se stečeno znanje može primijeniti. Za učinkovitu provedbu tih aktivnosti potrebno je sveobuhvatno djelovanje koje podrazumijeva intersektorsku suradnju i multidisciplinarno provođenje aktivnosti, uključujući sve zainteresirane strane društva te djelovanje na nacionalnoj, lokalnoj i individualnoj razini.
Predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva prof. dr. sc. Aida Mujkić je istaknula kako je tijekom pandemije COVID-19 postalo vidljivo koliko je opasno višegodišnje zanemarivanje javnozdravstvenih službi i njihovo smanjeno financiranje. Jenjavanjem najgore faze pandemije rade se međunarodne analize koje pokazuju manjkavosti zdravstvenog sustava za odgovarajuću borbu s pandemijom. Uočeno je da u mnogim zdravstvenim ustanovama nije nikada provedena simulacija za krizne situacije, a u velikom broju slučajeva nedostajala je zaštitna oprema za radnike. Postignuti standardi s ciljem veće humanizacije kao što su Rodilišta prijatelji djece ili Bolnice-bolnički odjeli prijatelji djece su se snizili s potencijalno velikim štetnim posljedicama. Stoga nam je cilj stvoriti otporni (rezilijentni) sustav koji može prilagoditi svoje funkcioniranje prije, tijekom ili nakon kriznog događaja i na taj način održati potrebno funkcioniranje pod očekivanim i neočekivanim uvjetima.
O tome koja iskustva treba izvući iz pandemije COVID-19 i kako zadržati liječenje djece na najvišem standardu, govorili su voditeljica Odjela pedijatrije u bolnici Knin prim. dr. Nada Kljajić, predsjednica Hrvatskog društva za infektološke bolesti doc. dr. sc. Marija Santini te pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece bolnice „Dr. Fran Mihaljević“ prof. dr. sc. Goran Tešović.
