STRUČNO VODSTVO: dr.sc. Dunja Babić
Subota, 23.4. u 17h
Točka okupljanja/susreta: Lučica, kod ulaza u ACI marinu
Trajanje: 1h30min
Druga čiovska tura u organizaciji projekta Motel Trogir te Platforme GAT (Građanska akcija Trogir) dogodit će se sljedeće subote, 23. travnja, s početkom u 17h. Veliko nam je zadovoljstvo pozvati vas u šetnju Čiovom, od Lučice do Samostana Sv. Ante, slušajući priču o povijesnom razvoju trogirskog predgrađa, koju će nam ispričati dr.sc Dunja Babić. Ova šetnja namijenjena je prvenstveno lokalnom stanovništvu i zaljubljenicima u Čiovo te trogirsku povijest, s ciljem popularizacije znanosti/ znanja produciranog u akademskoj zajednici, a koje se odnosi na lokalni kontekst. Naime, Dunja Babić obranila je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu doktorski rad pod nazivom „Trogirsko predgrađe na Čiovu u kontekstu izgradnje otoka do 19. stoljeća“. Njezino istraživanje obuhvaća naselje na Čiovu koje se razvilo ispred mosta koji spaja taj otok s Trogirom, a kojemu su kao prostorna potka poslužili davno zacrtani putovi i pustinjačke crkve.
“ (…) Tijekom antičkog, kasnoantičkog i ranosrednjovjekovnog razdoblja Čiovo je bio rijetko naseljen otok. Arheološki pronalasci i tragovi na postojećim sakralnim građevinama te podaci iz povijesnih izvora ukazuju da je u tom razdoblju na otoku postojalo nekoliko antičkih gospodarskih sklopova, zatim nastambi skupina izgnanih heretika i pustinjačkih zajednica.(…) Tijekom kasnog srednjeg vijeka teritorij Čiova bio je podijeljen između splitske i trogirske komune te je od tog vremena započela intenzivna ekonomska eksploatacija otoka. Unatoč zabranama, započelo je i intenzivno naseljavanje pa tako i formiranje otočnih sela i budućeg trogirskog predgrađa na Čiovu. U gradskim statutima, posebno trogirske komune kojoj je ipak teritorij Čiova bio mnogo dostupniji, doneseni su brojni propisi koji su se ticali gospodarskog korištenja Čiova. (…) Tijekom XIII. stoljeća izgrađen je most koji je otok povezao s Trogirom. Taj graditeljski zahvat svjedočio je o nužnosti kontakta Trogira s njegovim teritorijem na Čiovu, a bio je važna odrednica nastanjivanja budućeg trogirskog predgrađa. (...) Trogirsko predgrađe na Čiovu razvilo se istočno i zapadno od mosta. Kao prostorna potka predgrađu je poslužila mreža starih putova i zatečenih crkava. Sustavno naseljavanje i razvitak predgrađa započelo je tijekom XV. stoljeća. U predgrađu su se tada počele nastanjivati novodoseljene obitelji iz različitih dijelova Republike, uglavnom trgovci, zanatlije i brodograditelji, ali i brojno gradsko stanovništvo koje je prepoznalo prirodne i zdravstvene prednosti tog položaja u odnosu na grad, koji su ugrožavale epidemije kuge i malarija. (...) Ratne okolnosti i prijetnje turskih osvajanja potaknuli su sredinom XVI. stoljeća, a posebno nakon Kandijskog rata, doseljavanje mnogih, mahom zemljoradničkih obitelji. Raščlanjenost socijalne strukture stanovništva odražavala se u prostornoj slici predgrađa koja je pokazivala urbane i ruralne karakteristike, kao i u graditeljstvu pa su tako, pored brojnih potleušica i skromnih prizemnica, podignute mnoge reprezentativne dvokatnice od kojih su poneke imale kasnorenesansna i barokna stilska obilježja. Najznačajnija odrednica prostornog razvoja predgrađa bilo je nasipavanje obale sjeverno od priobalnog puta, odnosno glavne ulice predgrađa. Na tom su potezu oblikovane velike parcele na kojima su podignuti reprezentativni sklopovi kuća ograđeni zidom.(...) Oko postojećih kapela i crkava na rubnim dijelovima predgrađa podignuti su samostanski sklopovi, koji su kasnije isto tako postali bitan čimbenik religioznog i društvenog života predgrađa.(...) Najintenzivniji urbanistički razvitak odvio se do kraja XVII. stoljeća. Od toga se vremena prostorno širenje usporilo, a tijekom XIX. stoljeća uslijedio je ponovni razvoj trogirskog predgrađa na Čiovu kada se oblikovalo današnje pročelje i izgradila postojeća obala.”
(Ulomak iz sažetka doktorske disertacije dr.sc. Dunje Babić, “Trogirsko predgrađe na Čiovu u kontekstu izgradnje otoka do XIX. Stoljeća”, Filozofski fakultet, Zagreb, 2015. https://www.bib.irb.hr/920455 )
Zahvaljujemo dr.sc. Dunji Babić na suradnji.
Inicijativa/ Organizacija: Nataša Bodrožić, projekt Motel Trogir
Šetnja Čiovom dio je aktivnosti projekta Motel Trogir 2022. Kojeg podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH te Zaklada Kultura nova.
