U Zagrebu je u petak 2. prosinca 2022. u 93. godini života umro hrvatski arheolog prof. dr. sc. Marin Zaninović, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1988.
Rodio se u Velom Grablju na Hvaru 18. siječnja 1930. Diplomirao (1955.) i doktorirao (1965.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1957. predavao antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju. Predavao i na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Padovi. Predsjednik Hrvatskoga arheološkoga društva 1969.–71. Bavio se arheološkim rekognosciranjem i topografskim istraživanjem na obali i otocima južne Hrvatske (Hvar, Ston, Cavtat, Koločep itd.) te u jugozapadnoj Bosni (Duvno, Livno, Ošanići).
Glavno su područje njegova zanimanja antička i ilirska problematika na istočnoj obali Jadrana, odnosi ilirskoga stanovništva s helenskim i rimskim svijetom, duhovna kultura ilirskih etničkih zajednica. Značajno je njegovo otkriće grčke podjele zemljišta (parcelizacija) na Hvaru (Starigradsko polje) i Visu.
Glavna djela: O naseljenosti otoka Hvara u antičko doba (u časopisu: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1966.), Tri antička reljefa s otoka Hvara (u časopisu: Opuscula archaeologica, 1966.), Ilirsko pleme Delmati (u: Godišnjak ANUBiH, 1967.), Grčka podjela zemljišta na Farosu / Greek Land Division at Pharos (u: Archaeologia Iugoslavica, 1981.), Liburnia militaris (u časopisu: Opuscula archaeologica, 1988.), Od Helena do Hrvata (1996.), Ilirsko pleme Delmati (2007.). Dobio je Državnu nagradu za životno djelo (2007.).
