Prošlog je tjedna završio drugi festival Vino Dalmacije u Splitu, a sa svih strana pristižu pozitivne reakcije.
Glavni organizatori, članovi Udruženja Vino Dalmacije pokazali su da im je glavni cilj i misao vodilja kreirati poslovno događanje po mjeri dalmatinskih vinara, koje će se kroz vrijeme isprofilirati kao najvažniji vinski događaj Dalmacije. Stoga je festival održan u ožujku, u vrijeme kada ugostitelji diljem dalmacije vrše pripreme za nadolazeću sezonu i biraju vina za svoje vinske liste.
Uz izložbu vina, održane su i zanimljive edukativne radionice gdje su se promatrala autohtona dalmatinska vina u kontekstu svjetskih trendova.
Dugoročno, najvažniji cilj je udruživanje dalmatinskih vinara kako bi zajedničkim snagama ostvarili bolje rezultate promidžbe dalmatinskih vina. S obzirom na rast broja izlagača u odnosu na prvo izdanje, festival Vino Dalmacije na dobrom je putu da stvori sinergiju dalmatinskih vinara i potakne ih na zajednički nastup na tržištu.
Nakon održanog festivala, razgovarali smo s hvarskim vinarom Androm Tomićem.
- U niti jednom segmentu našeg hrvatskog života nismo napravili kvalitativne promjene kao u vinarstvu. Puno se obnovilo i ima dobrih vina. Naše novo vino zove se Illirycum. Profesor Zaninović sugerirao je naziv ovome vinu zbog toga što je proizvedeno na tom pultu gdje su bili stari Iliri, odmah preko puta Grada Hvara na sjeverozapadnu stranu. Vrlo je pitko vino koje ljudi vole.
Što možemo izdvojiti od ostalih vaših sorti?
- Beleca – kombinacija bogdanuše i pošipa, sam pošip, plavac, plavac mali barrique, caplar…
Caplar ljudi dosta vole.
- Tako je. To je naše najskuplje vino s južnih položaja.
Dosta je skupo, kolika je cijena?
- Jest, 220 kuna. Ima visoku reputaciju.
Hvar je poznat po vinima – od vas, preko pokojnog Plenkovića, Blančevića, Vojnovića…
- Borimo se svatko za svoj segment na tržištu. Trudim se da vino bude dobro i da ga dobro prezentiramo jer bez toga ga je teško prodati.
Pričao sam s predstavnicima Jako vino s Brača koji dosta izvoze – kakva je situacija kod vas?
- Nismo orijentirani na izvoz iako smo ga imali u Engleskoj, Njemačkoj, Italiji… otvaraju nam se sada neka nova tržišta poput Kine i Koreje. Imamo male količine tako da ciljamo na restorane.
U restoranima je čest slučaj da turisti traže vino s otoka pa dobiju vino sa sjevera Hrvatske. Što kažete na to?
- Borimo se na nivou hvarskih vinara da se na pojedinim tablama restorana stavi koja se hvarska vina mogu piti s time da vlasnik mora imati barem pet hvarskih vinara, a ostale koje hoće.
Jako vino (Brač, Bol)
- Jako vino jedna je od najstarijih modernih vinarija u dalmatinskoj povijesti. Napravljena je 1903. Tradiciju nastavljamo u jednom modernom ruhu – vrhunski plavci, pošipaci… također proizvodimo i pjenušce.
Prodaju li se i pjenušci? Znamo i sami da kod nas nije baš razvijena takva kultura.
- Nitko nije volio ni rose prije dvije godine, a ista je stvar i s pjenušcima. Čim ljudi probaju i uvjere se da je to to, nestaju sve barijere, granice i bilo kakva uvjerenja od ranije.
Vaša kušaona posebna je i ima svoju priču. Što kažu stranci kada dođu u Bol?
- To je stvarno jedan fantastičan ambijent koji je skoro pa netaknut. Jedino su fuge obnovljene, cijeli kamen i svodovi, sve je ostavljeno originalno. Gosti su time oduševljeni jer u Bolu nemate tako atraktivan prostor-sve je modernizirano.
Posjetitelj Ivan nije krio zadovljstvo viđenim na Festivalu vina.
- Ovo je izvrsna prilika da se upoznaju proizvođači i kupci stoga je ovo jedna vrhunska manifestacija koja treba izdržati.
Kako smo svjetski pozicionirani?
- Što se tiče količine, tu smo neloši. Citirat ću gospodina što je jednom u Slobodnoj Dalmaciji rekao da naši ljudi imaju količinu, ali nemaju znanja niti se trude da svoja vina plasiraju u inozemstvu.
Što pod time mislite?
- Mislim da se ljudi skrivaju pod time da nemamo količine, a imamo. To više nije istina i mogli bismo izaći na svjetska tržišta, ali nema znanja ni volje za usvajanjem znanja. I što bi se reklo-ako želiš prestići nekoga tko je bolji od tebe, onda trebaš trčati brže od njega.