Jučerašnja tribina u organizaciji stranaka Možemo!, SDP i Direkt stavila je u fokus mlade Splićane i Splićanke, probleme s kojima se suočavaju i prijedloge rješenja koja bi se u okviru politika za mlade trebala što prije početi implementirati.
Pod nazivom „Biti mlad u Splitu“ o temi su govorili dr. sc. Anja Gvozdanović, koautorica studije Mladi u Hrvatskoj 2024., Goran Biličić, predsjednik udruge Info zona i koordinator na izradi Programa Grada Splita za mlade 2022-2025., Karmen Višić, studentica na Pravnom fakultetu u Splitu i potpredsjednica Glavnog odbora Foruma mladih SDP-a te Matej Maroš, pedsjednik učenika IV. Gimnazije „Marko Marulić“ i sudionik brojnih međunarodnih Erasmus programa namijenjenih mladima, uz moderatoricu Tanju Jadrešić iz splitskog Možemo!.
I studija na razini Hrvatske i anketa koju je u sklopu kreiranja splitskog Programa za mlade tijekom 2021. radila Info zona, došli su do sličnih zaključaka: među mladima vlada sve veći pesimizam vezan za budućnost, zabrinjavajuće nepovjerenje u političke elite i u kapacitete sustava koji bi riješili njihove egzistencijalne probleme, a oni su brojni - smanjena mogućnost zapošljavanja, stambena kriza koja najviše pogađa upravo populaciju koja tek kreće u samostalni život, nedostatak podrške u kriznim situacijama, poput izazova mentalnog zdravlja… Mladi su puno više zabrinuti i za globalne probleme, pa se angažiraju i u alternativnim političkim pokretima, bez obzira na predznak, a informiranost o tome duguju brzom razvoju društvenih mreža, o čemu je govorila Anja Gvozdanović.
Na tribini se od mladih gostiju „iz prve ruke“ čulo kako su za njih čak i portali postali „tradicionalan“ medij te svoje informacije gotovo u cijelosti dobivaju s društvenih mreža - iako su mladi svjesni da one često daju pojednostavljene ili iskrivljene podatke, obraćaju im se njima razumljivim jezikom.
Zato su u Info zoni, jednom od rijetkih svijetlih primjera rada s mladima u Splitu, u svim aktivnostima koristili upravo te alate, ali i one najjednostavnije, obraćanje uživo, pozive na događanja poput „Kavom protiv tlake“… Goran Biličić rekao je na tribini kako je Program za mlade predložio dosta konkretnih mjera kao odgovor na teme koje mlade muče. Neke od njih, poput pitanje priuštivog stanovanja, dotakli su samo u mjeri koje takav program može – kroz statistička praćenja stambenih potreba mladih i osnivanja radnog tijela koje bi sudjelovalo u raspravi o mogućnostima podrške u rješavanju problema na razini lokalne uprave. Matej Maroš istakao je kako su u pitanjima stanovanja, ali i generalno političkog sudjelovanja mladih, Austrijanci najviše odmakli. Tamo se, i zahvaljujući činjenici da je dob za glasanje na izborima spuštena na 16 godina, ali i zbog obrazovnih programa koje mlade pripremaju na takvu odgovornost, vidi velika razlika u odnosu na našu omladinu, a socijalno i priuštivo stanovanje je ukorijenjeno u društvo toliko da je u među mladima puno manje brige o tome gdje će živjeti.
Egzistencijalna pitanja često u ovoj dobi izazivaju i probleme u mentalnom zdravlju – anksioznost i depresiju, rečeno je na tribini. Program za mlade prepoznao je i te poteškoće i sugerirao niz rješenja – mobilna i online savjetovališta za mlade u krizi, pojačavanje institucionalne pomoći, ali kao ključni problem, isti u cijeloj državi, istaknut je nedostatak stručnjaka na tom području. Da je situacija alarmantna, posvjedočila je i Karmen Višić iz Foruma mladih SDP-a: - Počelo je s koronom, mnogi moji vršnjaci koji su bili introvertniji zatvorili su se još više i naprosto ostali u tom stanju. Jako je puno problema, a psihologa nema ni u javnom ni u privatnom sektoru dovoljno.
Goran Biličić istaknuo je da je prevencija u ovim slučajevima jednako važna, ako ne i bolja mjera – aktivirati mlade na važnim temama, učiniti ih relevantnim sudionicima procesa koji ih se tiču, suradnja, druženje, stvaranje zajednice dobre su metode kojima se može prevenirati osjećaj bespomoćnosti i pretjerane brige koji ponekad rezultira psihičkim poteškoćama i problemima.
Program za mlade donio je i niz mjera koje se odnose upravo na aktivnu uključenost mladih ljudi u zajednicu. Nevolja je jedino što je ovaj ozbiljan dokument na kojem je radilo niz stručnjaka iz različitih područja u ovom mandatu ostao doslovno – mrtvo slovo na papiru.
