Imate li svoj najdraži otok? Hrvatska je zemlja s tisuću otoka, pa je time izbor sigurno otežan. Od Brijuna do Elafita iz još uvijek plavoga Jadrana “izranjaju” naši biseri; otoci različitih površina i oblika, naseljeni i nenaseljeni, obali bliski i oni udaljeni. Je li živjeti na otoku prokletstvo ili blagoslov, ili možda oboje u isto vrijeme. To najbolje znaju otočani koji su se generacijama prilagodili često teškim uvjetima života na škoju.
Sa (splitske) ponistre se vidi Šolta, ali i Brač i Hvar, a ako vidljivost nije tako loša bez problema se vidi i Vis. I tu nekako prestaje percepcija nas Splićana o otocima. No, života ima i iza Visa! Skromno, da ne može skromnije… nekih 5 kilometara jugozapadno od Visa nalazi se otočić Biševo. Otočić, jer mu na oko 6 kilometara kvadratnih živi svega 13 stanovnika. Sjena je to od 200, koliko ih je tu živjelo iza Drugog svjetskog rata. Naselja na Biševu su Salbunora, Porat, Mezuporat, Vela Gora, Potok, Poje i Nevaja.
Biševljani sigurno jako vole svoj otok, osobito kada se zna da ga u hladnijem dijelu godine mogu samo četiri puta tjedno napustiti. Naime, državna linija “Sveti Silvester” četiri puta tjedno za Komižu polazi u 8 ujutro, a vraća se natrag u popodnevnim satima. Dakle, osim ako se ne snađete privatno, s Visa na Biševo ne možete državnom linijom bez da prespavate na otoku. A kada smo kod Komiže, Biševo je povijesno vezano uz taj drugi po veličini viški grad, a tako je i danas. Biševo je sastavni dio Grada Komiže.
Nekoliko tjedana prije otvaranja portala Dalmacija Danas, a bilo je to u veljači ove godine, dobio sam poziv koji se ne propušta! Ekipa iz Pokreta otoka ponudila mi je da s njima otputujem na Biševo. Trebalo je novinarski popratiti njihov susret s tamošnjim stanovnicima. Među stanovnicima Biševa javila se inicijativa da osnuju – Mjesni odbor! Tada nisam ni znao da će mi Biševo postati – novi najdraži otok!
Dokumentarac o Biševu
Petar HektorovićUslijedilo je jutarnje isplovljavanje iz Splita za Vis trajektom Petar Hektorović. Na trajektu sam se “educirao” o spomenutoj inicijativi Biševljana i to na vrlo efikasan način; gledajući kratke, ali vrlo zanimljive epizode iOtoka. Riječ je o multimedijalnom, interaktivnom dokumentarnom nizu priča o preostalim stanovnicima Biševa i njihovim nastojanjima da zaštite delikatan otočki život od surove turističke industrije. Režiju i scenarij potpisuje Miha Čelar iz Ljubljane. Prije nekoliko dana ekipa iOtoka je objavila da je njihov interaktivni projekt u 3 mjeseca prikupio više od 1.500 registriranih gledatelja, preko 3.000 pratitelja na Facebooku, te je ukupno pogledan više od 109.000 puta u najmanje 72 države.
Miha ČelarUpravo nas je Miha Čelar sa svojim timom dočekao na Visu, te je organizirao prvo prijevoz automobilima do Komiže, a potom i brodom do Biševa. Na putu do naše destinacije, čarobne uvale i malog naselja Mezuprat, bilo je pravo zadovoljstvo gledati klisure na sjeverozapadnom dijelu otoka.
U smiraj dana stižemo u Mezuporat. Stvari smo ostavili u apartmanu nasred uvale s prirodnim pijeskom. Turista tada još nije bilo, na horizontu samo otvoreno more i udaljena svjetlost velikih talijanskih gradova. Baš nitko i ništa ne može platiti ljepotu tog trenutka na Biševu.
Najpametnija odluka u životu
Prvi Biševljanin kojega sam upoznao bio je Dado Brajčić. Već neko vrijeme trajno je nastanjen na Biševu. Svojom dobrom ćudi i susretljivošću sve nas je odmah osvojio.
– Moji preci su iz Biševa. Došli su tu prije jedno 250 godina iz Italije tako da sam ovdje praktički na djedovini – kazuje nam Dado.
Dado BrajčićPitao sam ga zašto je odlučio trajno ostati baš na Biševu…
– Dogodio mi se jedan klik u glavi na južnoj strani Biševa, negdje u listopadu 2010. godine. Došao sam poslije turbulentno odrađene sezone. Prije toga sam četiri godine živio u Zagrebu i tamo mi se stvarao nekakav grop u želudcu tako da kad sam došao na Briševo rasplakao sam se kao malo dijete. Rekao sam sebi da ne moram čekati mirovinu da bih se ovdje doselio. To mi se napokon ostvarilo 2014. godine, kada sam se trajno ovdje nastanio.
Zanimalo me misli li da je to bila prava odluka, 3 godine nakon doseljenja…
– Mislim da mi je to bila najpametnija odluka u životu. Ovdje sam pronašao sebe i unutrašnji mir. Zadovoljavam se malim stvarima i nisam materijalista tako da sam se na Biševu pronašao u svim tim stvarima.
Na Biševu je lijepo živjeti kao umirovljenik, no pitao sam Dadu je li to moguće i prije ako netko nema osiguranu egzistenciju izvan otoka…
– Naravno da se može živjeti. Ovdje se sa malo truda živi odlično, a sa puno truda kao car.
Tako smo stigli do teme o inicijativi osnutka Mjesnog odbora na Biševu. Pitali smo Dadu što misli o inicijativi…
– Pobornik sam bilo koje ideje koja nas veže kao ljude i mještane. Cilj ove inicijative, koju podržavam, je jednostavan – tu smo, živimo, nemojte ići mimo nas, mi smo rješenje.
Kako bi Vis trebao gledati na Biševo?
– Pa sigurno ne kao na kravu muzaru kao do sada. Imamo špilju i ta rupa doslovno prezentira odnos prema otoku. Uvlače nam ga stalno, a ako smo mi već “lake dame”, htjeli bi biti plaćeni za to, kazao je i nastavio:
– Lijepo je bilo vidjeti nove ideje i nova iskustva. Bitno je da se glas otočana više čuje, pogotovo prema Vladi kojoj su puna usta otoka i njihove održivosti. Trebali bi više činiti za nas u praksi, a ne samo na papiru, u teoriji. Mi smo tu da im kažemo na koji način nam treba pomoći – zaključio je.
Spomenik prirode
Iako je Biševo vanjski otok, gotovo u otvorenom moru, zimske noći su hladne. Ostao sam impresioniran čistinom zimskog neba nad otokom iznad kojega nema gotovo nikakvog svjetlosnog zagađenja. Zvijezde kao da možeš dotaknuti! Biševo je sačuvalo svoju autohtonost sve do današnjih dana.
Zimsko noćno nebo nad BiševomBiševo, odnosno njegova Modra špilja, spada u zaštićena područja RH, i to u kategoriju spomenik prirode. Modra špilja zaštićena je 1951. godine. Većina ljudi Biševo gotovo isključivo povezuju s Modrom špiljom, što i ne čudi s obzirom na njenu fascinantnu ljepotu, no ovaj otok ima brojne druge prirodne ljepote. Bilo bi dobro kada bi lokalni i oni “viši” političari bili svjesni vrijednosti ovako nekompromitiranog komadića Mediterana. Biševljani su itekako svjesni svog malog-velikog raja u kojem žive. Bila bi prava katastrofa kada bi se ičim ugrozila autohtonost koju Biševo ima i koju je generacijama čuvalo. Zato se među stanovnicima ovog otoka i rodila inicijativa za Mjesnim odborom. Jer se boje da će netko drugi odlučivati o Biševu umjesto njih, jer se boje nekog imaginarnog “gazde” kojem ništa neće biti sveto, pa ni njihova djedovina. Znaju dobro Biševljani da se od nečega mora živjeti, ali stalno naglašavaju da planovi razvitka njihovog otoka moraju biti održivi, i u službi ljudi koji žive na njemu.
Lucio: Nedostaju mol, sidrišta i lokali
Lucio Baogdanović
Nakon prespavane noći, ranim jutrom smo vijugavim makadamom krenuli za Selo, u dom Lucija Bogdanovića. Lucio je bivši brodski kuhar, a njegova djevojka Lada bila je učiteljica joge u New Yorku. Došli su na Biševo kako bi upravo na tom otoku započeli novi život. Kao pravi otočani i domaćini, ugostili su nas srdačno. Za ručak je bila friško ulovljena oborita riba s gradela. Takvu ribu nećete kupiti na peškariji, a pogotovo ne u trgovačkom centru.
Domaćin je rado odgovorio na sva moja pitanja.
U zadnje vrijeme javnost se mogla informirati o životu i problemima na Biševu, osobito kroz iOtok. Smeta li vas medijska zastupljenost?
– Pa dobro, nije sada to ništa strašno. Javnost je uvijek bila tu prisutna. Mi se ne bojimo nikoga, niti se tko boji nas. Radi se i ide se prema tome da se napravi priča kroz dokumentarac o Biševu. Projekt je zadovoljavajući i mi ga podržavamo.
Smatrate li da će taj dokumentarac upoznati ljude s glavnim problemima na Biševu?
– Pomoći će sigurno kroz način da će ukazati na glavne probleme poput održavanja puteva, zatim sidrište uvala Porat i Mezuporat. Bitno je da imamo sigurni vez za nas i da tu možemo držati deset brodica, jer inače moramo to raditi u Komiži. U tom slučaju nismo pokretni za lošeg vremena jer nema redovnog broda.
Je li vaša inicijativa došla do Komiže?
– Došla je, naravno, i bili smo na razgovorima. Nema nam druge nego ustrajati u svojim zahtjevima i boriti se da se naši zahtjevi ostvare kroz naredno razdoblje.
Kakva je posjećenost Modre špilje na otoku?
– Posjećenost je već neko vrijeme na brojci od oko 100 000 posjetitelja godišnje. Problem je što od sve te zarade od posjećenosti gotovo ništa novca ne ide samom Biševu.
Jeste li za to da Biševo postane jaka turistička destinacija?
– Biševo je jako već samo po sebi jer veliki broj turista dolazi. Međutim, treba za njih nešto i urediti da bi postali jača destinacija, pogotovo mol, sidrišta i lokale.
Koja je prednost otoka Biševa u odnosu na neke druge otoke?
– Prednost je što smo mi biser Jadrana.
“Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo” uzburkao strasti
Dva mjeseca nakon mog posjeta Biševu uslijedio je važan trenutak za ovaj otok. Naime, u Komiži i na samom otoku prezentiran je projekt “Centar za posjetitelje Modra špilja – Biševo”, u organizaciji Grada Komiže i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije “More i krš”.
Riječ je o projektu kojeg je Grad Komiža prijavio na Europski fond za regionalni razvoj, mjera 6c2.2. “Promicanje održivog korištenja prirodne baštine”. Glavni partner u projektu je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije “More i krš”. Navedeni projekt planira se realizirati obnovom stare škole na otoku Biševu.
– Posao je uspješno završen, projektna prijava je kompletirana i predana pošti u predviđenom roku. Nadamo se uspjehu na dobrobit svih žitelja i posjetitelja grada Komiže i otoka Biševa – kazali su tada u Gradu Komiži. Međutim, da bi ovaj projekt mogao dodatno zaoštriti odnose Biševa i matične mu Komiže, pokazao je tijekom rasprave na prezentaciji ovoga projekta koja je održana na samom Biševu.
Stara škola– Zajednica je ključna, o svemu ovome Biševljani su bili upoznati. Stanovnici će moći koristiti prostor u skladu s kalendarom. Prostora u školi ima dovoljno i prostora u školi svatko ima. Moramo naglasiti da ovo više nije škola. Želimo obnoviti nekadašnji prostor stare škole. Objekt ostaje u gabaritima kakav je. Škola, za razliku od crkve, nije zaštićena.
Maksimalni iznos koji se može dobiti je 80 posto ukupne cijene projekte. Uz glavnog prijavitelja, u sufinanciranju projekta sudjeluju i partneri projekta. Studija izvodljivosti je dobro razradila mogućnost financiranja samog projekta i njegovu isplativost, te dokazala da je projekt dugoročno isplativ. Najviše aktivnosti provodi Grad Komiža. Projekt nije samo Centar, nego uređenja tematskih staza i edukativni sadržaji. Cijeli projekt teži 26 do 27 milijuna kuna. Planirano je da se preostali dio sredstava financira iz proračuna Komiže, a ostali dio od 20 posto prema planu aktivnosti samih partnera. Do sada je Komiža platila oko 300,000 kuna i Javna ustanovu. To su prihvatljivi troškovi i prikazani su u planu aktivnosti.
Osmislili smo ovdje dosta edukativnog sadržaja. Želja nam je da đaci osnovnoškolci , srednjoškolci, studenti iz cijele županije i šire dođu i posjete otok koji je zaštićen, da im to uđe kao obaveza kroz kurikulum. Sve su ovo segmenti velike strategije koju Komiža promišlja i koju smo usvojili – kazala je na prezentaciji komiška gradonačelnica Tonka Ivčević.
Nakon Tonkine prezentacije, krenula je ljutita rasprava. Uslijed zamjerki da će općina školu preurediti do neprepoznatljivosti i da će time otok izgubiti još jedan od posljednjih simbola nekadašnje zajednice, Biševljani su iskoristili priliku i vlasti rekli sve što im već godinama leži na srcu. Baš svi su se uključili u debatu, iznijeli vlastite prijedloge i opaske, te naveli neke probleme.
– Baština Biševa su i crkva i škola. Ovim se projektom mijenja vanjski izgled i to više nije škola. Mi kao zajednica zaslužujemo svoj društveni prostor i žao mi je da Grad to ne vidi nego traži turističke sadržaje. Na Biševu su većina penzioneri i tamo nemate koga zaposliti. Uspjeh projekta se zasniva na brojci od 107,000 posjetitelja Modre špilje. Mislite li da će turisti pohrliti na otok samo zbog ovog projekta? Električni automobili neće izdržati ni godinu dana zbog vlage i saliniteta. Spominjete 16 ljudi u sezoni, od kud će ti ljudi doći, gdje će spavati? – bio je jedan od upita iz publike…
“Inicijativa je neozbiljna”
Dan prije izborne šutnje, kontaktirali smo Tonku Ivčević i pitali smo što misli o inicijativi da se oformi Mjesni odbor Biševo.
– Tamo ima 15 prijavljenih stanovnika po popisu stanovništva. Od tih 15 ne žive svi na Biševu. Za provesti izbore su potrebni novci. Da bi se dogodili izbori potrebno je da bude nekoliko lista. S toliko malo ljudi koji žive na otoku mislim da je potpuno besmisleno osnivati Mjesni odbor. Moj prijedlog njima, a smatram da je i više nego razuman, da se osnuje radno tijelo Gradskog vijeća od 5 ljudi za otok Biševo. Oni će se sami dogovoriti kojih 5 ljudi će to biti. To može biti i 4 s Biševa i jedan gradski vijećnik, da ima direktan dodir s Gradskim vijećem. Onda bi se sve teme koje se tiču Biševa raspravljale na tom radnom tijelu. To je vrlo jednostavno, vrlo brzo i vrlo moguće – kazala nam je Ivčević.
Što se tiče primjedbe Biševljana da nisu dovoljno konzultirani oko projekta “Centar za posjetitelje Modra Špilja – Biševo”, komiška gradonačelnica nam je odgovorila:
– To nije istina. Čim je objavljen natječaj za otok Biševo, s ekipom Javne ustanove sam bila kod Biševljana čak i na ručku. S njima smo u njihovoj kući, pet ljudi iz Javne ustanove i ja, razgovarali o svemu. Gospodin Lucijo nas je vodio u obilazak kroz otok. Opsežan je to projekt koji ne uključuje samo Posjetiteljski centar, već i tematske staze, pa sam Lucija zamolila da nam pokaže znamenitosti otoka. Normalno da oni nisu konzultirani u svakoj fazi projektiranja, to nisam ni ja radila. To je radio arhitekt. On ima svoja razmišljanja i ponudio je svoja rješenja. Njihov strah da neće imati društveni prostor zaista nije opravdan. Ima prostora za sve. Kad bi se barem svi uređeni prostori koristili! Pa u Komiži imamo problem, gdje smo uredili Kulturni centar da bude društveni prostor, pa su mladi nezainteresirani. Taj prostor se ne koristi koliko bih ja htjela. Za svaki javni prostor koji se uređuje prioritet je da ga koristi lokalno stanovništvo. Sve se dogovara, to nije privatan objekt.
Lada: Inicijativa službeno predana
Lada Kraljević doselila se na Biševo još 2009. godine. Doselila se kod svoga Lucija Bogdanovića gdje obrađuju njegovu djedovinu, obnavljaju suhozide, krče puteve, održavaju masline, obrađuju polja…
Lada i Lucio među najvećim su zagovornicima inicijative za osnutak Mjesnog odobra.
– Inicijativu za Mjesni odbor predali smo 27. travnja. To bi nakon 15 dana gradonačelnica trebala proslijediti Gradskom vijeću, a u ono bi pak u roku od dva mjeseca trebalo odlučiti da ili ne. Zakonski je potrebno da takvu inicijativu potpiše najmanje 10 posto stanovnika, a mi debelo premašujemo tu brojku – kaže Lada.
Osobito je smeta što se planira mijenjati izgled stare škole.
Kod Lade i Lucija– Najveći problem je što se trenutno jedina državna imovina na otoku dira, a ona bi trebala biti na korištenje prvenstveno njegovim stanovnicima. Napravio bi se takav zahvat na školi koji bi promijenio ne samo vizuru škole, nego i otoka. Radi se o staroj školi koja je kroz desetljeća postala prepoznatljiv dio ovog mjesta i otoka. Taj stakleni aneks trebao bi se pretvoriti u restoran i po potrebi projekcijsku dvoranu, a to anulira školu kao školu. Drugi problem je što škola predstavlja pismenost na otoku bez obzira na to što ona nije pod ikakvom zaštitom države. Tako mali otok za svoju djecu napravio je najbolje što je mogao – školu. Jasno je iz svemira da je restoran ono čemu se u konačnici teži, a za to se planiraju proširiti van gabarita škole.
Lada ima prijedlog u što da se preuredi stara škola…
– Škola treba biti multifunkcionalni centar za sve nas; za prezentacije, radionice… nama koliko i Gradu. Ako već radimo takav Centar, neka to bude Zavičajna zbirka Biševa kroz vinogradarstvo koje je prehranilo cijeli otok. Skupit ćemo stare alate, izraditi stare fotografije, to nije kvantna fizika. To se može samo ako smo produžetak knjižnice. Mi, dakle moramo postati Narodna knjižnica, što je super. Još usput dobijemo i knjižnicu unutra. Projekt treba biti umjereniji za ovako malen otok. Ako krene betonizacija onda svima pada vrijednost nekretnina. Turisti ovdje dolaze jer je sve po starinski. Zamislite sutra turiste koji dolaze vidjeti zaštićeni spomenik prirode i ugledaju staklenog “monstruma”. Infrastruktura na Biševu je nepostojeća! Nemamo vodu, nemamo riješeno smeće. Turisti će, htjeli mi to ili ne, početi nekontrolirano bacati smeće, tko će se brinuti za to? Nude nam se fiktivna radna mjesta, a tu je većina stanovnika u mirovini. To što tražimo je prostor gdje ćemo sebi organizirati stvari – zaključuje Lada.
(O)Čuvajmo Biševo!
Što će biti s inicijativom o Mjesnom odboru tek ćemo vidjeti. Tonka Ivčević u nedjelju je u prvom krugu ponovno izabrana za komišku gradonačelnicu. U tamošnje Gradsko vijeće izabrana su 3 vijećnika novooformljene Nezavisne liste mladih Komiže koje su Biševljani poduprli.
A tamo, daleko od Markova trga i splitske Rive, Biševo i dalje zapljuskuju valovi čistog mora. Dolaskom ljeta stižu i turisti, Biševo će sljedeća tri mjeseca još jednom stvoriti privid živog otoka. Još ove godine turisti će mahom do Modre špilje, a nekih sljedećih ljeta možda otkriju i ostatak čarobnog otoka. Na svima nama je da mu ljepotu očuvamo za generacije koje dolaze.
Foto: Rade Popadić