U Hrvatsku se, u posljednje tri godine vratilo oko 30 tisuća Hrvata koji su do tada živjeli i radili u inozemstvu, podaci su Državnog zavoda za statistiku
Nakon povratka najčešće otvaraju obrte ili tvrtke u građevini, uslužnim i tehničkim djelatnostima - koristeći različite mjere i programe za povratnike.
Matej Vrdoljak posljednjih je 12 godina živio u inozemstvu - u Kanadi godinu dana, a od 2014. u Irskoj, gdje je upoznao suprugu Kate. Prije godinu i pol Dublin su zamijenili Osijekom.
'Pričali kako smo htjeli otvoriti neki naš 'kafe', ajmo reći restoran. To nas je potaknulo, a supruga je htjela čak doći godinu dana prije jer nikad nije živjela izvan Irske. Htjela je upoznati novu kulturu i način života', ispričao je Matej Vrdoljak za HRT.
Radio je godinama u ugostiteljstvu, a nakon povratka sa suprugom je otvorio objekt zdrave prehrane. Njihov dolazak posebno je razveselio Matejevu majku Marijanu Vrdoljak.
'Nismo mogli vjerovati, bili smo presretni, jer ipak on dug period života nije živio s nama. Jedanaest godina je bio izvan kuće, tako da mislim da nema veće sreće kod roditelja', kazala je.
Troškovi života razlog povratka
Iz Njemačke se prije godinu dana vratila i Dragica Kolarević. Ondje je živjela dvije godine, radeći administrativne poslove. Nedostajala joj je obitelj, a i troškovi života bili su sve veći.
'Stanovi su skupi, usluge su skupe i kad sam si ja to sve izračunala i vidjela da nije to neka bitna razlika da bi ostavila sve ovo', rekla je Kolarević koja je poput Mateja, po povratku - otvorila obrt.
Mjere za povratnike
U tome im je pomogla mjera samozapošljavanja „Biram Hrvatsku“ koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dosad ju je iskoristilo više od 1100 povratnika.
Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja HZZ-a, pojasnila je: 'Što se tiče korisnika povratnika iz inozemstva, maksimalni iznos ove godine koji im je na raspolaganju je 27 tisuća eura. Govorimo li o našim korisnicima interne mobilnosti, njima je na raspolaganju 23 tisuće eura'.
U Ministarstvu demografije ističu da su povratnicima dostupne i druge mjere: oslobođenje od poreza na dohodak na pet godina te mjere za stambeno zbrinjavanje.
'Ovim nacrtom Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima omogućava se pristup stambenom fondu i hrvatskim povratnicima, što je zaista značajan iskorak', naglasila je Ivana Perkušić, voditeljica Uprave za useljeništvo u Ministarstvu.
Prema podacima, u Hrvatsku se godišnje vrati oko 10.000 povratnika.
