Upravni odbor Društva Marjan reagirao je na aktualno stanje šume u Park šumi Marjan u odnosu na izjave bivšeg ravnatelja Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan Roberta Koharevića iznesene 28. travnja 2018. Srđan Marinić, predsjetnik Društva Marjan
- Prije nekoliko dana u medijima je objavljen podatak kako je prema procjeni struke na Marjanu zaraženo od 15 do 20 tisuća stabala.
Međutim, krajem travnja prošle godine, bivši ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan Robert Koharević izjavio je za portal Dalmacija Danas kako je na Marjanu zaraženo samo 3 tisuće stabala, što je višestruko manji broj od sadašnje procjene. Upravo je taj travanjski podatak o količini zaraženih stabala bio, nažalost, ključan da ministar poljoprivrede ne donese naredbu o poduzimanju mjera uobičajenih kod utvrđivanja zaraze ugroženog područja, čije donošenje je zatražilo Društvo Marjan u siječnju 2018.
U istom medijskom članku, bivši ravnatelj ne propušta priliku svaliti "krivicu" na Društvo Marjan, koje pritom naziva "tzv. Društvo Marjan" zbog našeg, valjda njemu napornog, ukazivanja na katastrofalno stanje šume te zaključuje kako su naše "izjave imale za cilj dizanje panike i stvaranje negativnosti". Međutim, ubrzo je i sama Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) zatražila izmjenu stanja šume iz "zadovoljavajućeg", kako ga je nazvala Javna ustanova u svom godišnjem programu rada, u "ugroženo područje" - ističe Upravni odbor udruge Naš Marjan.
Napominju da je nekoliko mjeseci nakon toga novi ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan Damir Grubšić objavio podatak da je 35 posto marjanske šume zaraženo i da treba prići drastičnim mjerama sječe uz upotrebu teške mehanizacije.
- Jasno, nameće se pitanje što se i zašto čekalo od kolovoza 2016., kad je Društvo Marjan prvi put upozorilo na neuobičajeno velik broj suhih stabala?
Zašto je trebalo proći skoro 18 mjeseci da se utvrdi da je uzrok sušenja mediteranski potkornjak, štetnik na kojeg se u šumskogospodarskim planovima izrađenima za Marjan još od 1971. upozorava kao na posebnu opasnu vrstu koju treba "držati na oku"?
Zbog čega se tijekom 2018. nisu uopće, ili tek u vrlo ograničenom obimu, provodile propisane mjere suzbijanja potkornjaka, unatoč jednoglasno donesenom zaključku Gradskog vijeća Grada Splita u travnju 2018.?
Zbog čega se ne predlažu neke druge poznate metode sanacije osim onih koje će korištenjem teške mehanizacije teško devastirati zaštićeno područje Park šume Marjan?
Pozdravljamo konačno priznanje novog ravnatelja Javne ustanove koji je, umjesto dosadašnjeg negiranja problema, potvrdio dugogodišnje loše ili nikakvo gospodarenje marjanskom šumom, a što je direktno dovelo do ovakve katastrofalne situacije.
Međutim, premda odobravamo konačnu namjeru Javne ustanove da se konačno ozbiljno uhvati u koštac s problemom suzbijanja potkornjaka, nije nam prihvatljiv invazivan način kakav je iznesen u članku od neki dan, kada postoje i druge metode za suzbijanje potkornjaka.
I za kraj pitanje, tko će snositi odgovornost za dosadašnje loše gospodarenje marjanskom šumom i ogromnu štetu kao posljedicu takvog postupanja?
Sve su to pitanja na koja javnost očekuje i ima pravo na odgovore, jer je Park šuma Marjan neprocjenjiva vrijednost za građane i posjetitelje grada Splita -
Zaključno, podsjećamo i na rečenicu iz Statuta grada Splita na znanje svima, a posebno onima koji polažu zakletvu da će u svom radu poštivati i provoditi odredbe Statuta grada Splita:
“Jednako će čuvati i brdo Marjan, tako da svako njegovo živo biće, svaki bor, pa i svaki kamen njegov sačuva da bude na ures Gradu i radost onima koji Marjan gledaju ili u njemu hlad i smiraj traže.” - ističu u Upravnom odboru Društva Marjan.
