Tragedija u Dalmaciji: Pozlilo djelatniku ugostiteljskog objekta, preminuo je

Tragična vijest stiže nam sa srednjodalmatinskog otoka. Za vrijeme obavljanja posla u ugostiteljskom objektu pozlilo je jednom djelatniku koji je potom preminuo. Događaj se povezuje uz aktualni toplinski val, a iz PU splitsko-dalmatinske potvrdili su nam da nema elemenata kaznenog djela.

Posjetimo, drugi put ove godine u dijelu Dalmacije temperature zraka su dosegle ekstremno visokih 40 stupnjeva Celzijusa. DHMZ je unutar sustava MeteoAlarm za velik dio obale za ponedjeljak i utorak izdao crveni, najviši stupanj upozorenja zbog vrućine, a vrlo slično bit će i u nastavku tjedna.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Preporuke za ponašanje tijekom velikih vrućina koje izdao Hrvatski zavod za javno zdravstvo:

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke:

Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
Potražite hlad
Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

Redovito uzimajte propisanu terapiju
Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
Pijte dovoljno tekućine
Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara: