Tomislav Kozarić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda poznato je lice s malih ekrana. Razgovarali smo s njim o novim radarima, prognoziranju vremena za područje Dalmacije, ali i o tome što je potrebno da bi se postalo - meteorolog.
Prepoznatljivo ste lice s malih ekrana, konkretno najgledanijih 5 minuta HTV-a. Jel to istina?
- Pa tako kažu. Nekoliko termina u danu na Hrvatskoj televiziji, u Dnevnicima i još dodatnim emisijama, tako je.
Kako je bilo u početku? Je li bilo treme?
- U svakom javljanju uživo, kad si u javnosti, u medijima postoji trema, ali ona s vremenom lagano utrne, nestane, osim u određenim situacijama. Ima situacija koje izazovu tremu i nakon puno iskustva.
HTV ima tradiciju prezentacije sa vrlo jakim meteorološkim imenima. Jeste imali uzore u tom pogledu?
- Naravno da sam imao uzore. Sad mi je Zoran Vakula uzor, pokojni Milan Sijerković je bio vjerojatno svima uzor, da ne nabrajam sve ostale kolege koji su radili, svi smo mi učili od njih, gledajući njih i prenoseći iskustva u razgovorima i konzultacijama. Borivoj Čapka je bio moj mentor.
Što mislite o prezentacijama nacionalnih televizija koje ne uključuju meteorologiju?
- Mislim da bi bilo dobro da je nekakav zajednički glas kad se iznosi prognoza. Prognoza često sadrži i nekakva upozorenja, kad bi to bilo nekako ujednačeno, bilo bi bolje, ali u svakom slučaju bilo bi bolje da je na televiziji netko tko je završio fakultet i ima stvarno zvanje meteorologa, da nije priučeni.
Kako je prognozirati vrijeme za najjužniji dio zemlje?
- Dalmacija zna imati svoje izazove, ima te ekstremne vremenske prilike, prije svega vjetar - i jugo i bura, tu su i grmljavinska nevremena, česte obilne oborine. Koliko modeli uspijevaju, toliko smo i mi uspješni. Ta mjerenja i podaci, još uvijek ih ima relativno dovoljno, ali bilo bi dobro da ih ima više. Često se konzultiramo i sa podacima sa mjernih postaja, pogotovo u onim krajevima gdje je zastupljenost službenih postaja mala. Sada je došao i radar koji pokriva veći dio Jadrana, uskoro će ta pokrivenost biti još bolja sa preklapanjima tri radara. Ako ne u nekom srednjoročnom ili dugoročnom smislu, barem će na ovim kratkoročnim prognozama i prognozama neposrednog razvoja vremena sigurno biti prognoze bolje.
Radar je operativan nekih mjesec dana. Možete li se naviknuti na činjenicu da je konačno ta crna rupa pokrivena?
- Bio je šok i nevjerica iako smo znali da se sprema radar, ali nema čovjek osjećaj prije nego vidi sliku kako to zapravo izgleda. Pokriva skoro cijeli Jadran, do sredine Italije, Apeninskog poluotoka. Prva iskustva su da će biti jako korisno, vjerujem da treba još neka mala kalibracija, ali sve je to još u fazi testiranja. Kad sve bude zaživjelo kako spada, onda ćemo moći reći koliko je pouzdan, ali u svakim slučaju za ove opasne stvari, nevremena, tu će biti sto posto dobar.
Koji novi radari će se još postaviti?
- Postavljaju se radari na južnom Jadranu, na Pelješcu, u Istri, postavljeni su već novi u Gradištu kraj Županje, Bilogora je obnovljena s novim radarom i za kraj godine će biti sasvim novi radar na Puntijarci.
Za mlade ljude koji idu u gimnaziju u Splitu i planiraju postati meteorolozi, što im je činiti?
- Završit fakultet s naglaskom na geoznanosti, prije svega fizici, na PMF-u ima i smjer meteorologija, ali zapošljavamo ljude i sa fakulteta i Sveučilišta u Splitu. Kadra treba, treba diplomiranih magistara fizike i geofizike.
