A sad kad ste se opskrbili kvalitetnim sjemenjem na jedinstvenom splitskom festivalu vrtlarstva, osjećam da bi se trebalo uhvatiti još jedne važne, da ne kažem najvažnije stavke u cijelom procesu vrtlarenja, a to je tlo, jer bez toga nema dobra i zdrava uroda. Dakle, s obzirom na to da je za kvalitetno, organsko vrtlarenje, a to znači ubiranje zdravih plodova i čuvanje našeg planeta od trovanja, potrebno, prije svega, zdravo tlo, hajdemo se malo posvetiti upravo toj najvažnijoj stavci u cijeloj toj čaroliji vrtlarenja.
Naime, zdravo tlo sadrži milijune i milijune živih vrsta. Sve je povezano u zamršeni ples, složeniji od svega što uopće možemo zamisliti, a ako želimo vrtlariti u skladu s prirodom, onda našem tlu, tj. njegovim podzemnim stanovnicima, trebamo dodavati organsku tvar, a ne trovati i osiromašivati ga kemikalijama i time stvarati kaos, odnosno, neravnotežu u tlu. Dakle, promatrajmo prirodu, a neka nam uzor bude šuma i svi oni procesi koji se u njoj tijekom svih godišnjih doba redovito odvijaju. Promislimo malo o tome. Dodavanjem organske tvari našem tlu, ubrzavamo procese, radimo ono što se događa u šumi, ali tijekom duljeg vremena. A što sve možete uraditi za dobrobit vašeg tla, okoliša, našeg planeta općenito, pitala sam diplomiranog permakulturnog dizajnera, Zorana Vukšića, koji redovito održava vrlo edukativne i poticajne radionice kompostiranja. Evo što mi je rekao:
Vukušić: Ovo je ključ zdravog, humusom bogatog tla
„Kompostiranje je odličan način zbrinjavanja biootpada za koji ne treba ni velika investicija, ni veliko znanje, a ni iskustvo. Biootpad je u stvari ružno ime za odličan izvor hranjiva za tlo našeg povrtnjaka, cvijetnjaka ili voćnjaka. Sve što nam treba jest mjesto na kojem ćemo odlagati biootpad. Hoće li to biti kućni komposter (fensi ime za malo veću kantu s rupicama za zrak), vrtni komposter kupljen ili još bolje napravljen od priručnog materijala, ili jednostavno kompostna hrpa u nekom kutu vrta, to ovisi o vašim okolnostima. Ako živite u stanu i nemate pretjerane količine biootpada, kućni komposter bit će pravo rješenje za vas. Za vas koji imate vrt, bez obzira radi li se o tridesetak ili tristotinjak četvornih metara, vrtni je komposter idealan.
Dakle, prostor imate, biorazgradive sastojke (ostatke povrća i voća, otpatke iz vrta, grančice od orezivanja biljaka s okućnice, karton, piljevinu, suho lišće, pokošenu travu, kore od jaja, upotrijebljene papirnate salvete i maramice…) također sigurno imate. Još malo vode, ako su sastojci previše suhi, a kisik će se već sam uvući u kompostnu hrpu. Ili hrpicu. Na vama je samo da sve to fino složite i prepustite najteži posao mikroorganizmima. Već́ za nekoliko dana primijetit ćete da kore od banana, listovi salate i komadići kartona ubačeni u komposter sve više gube oblik i boju, postaju sve sitniji i tamniji. Kompostiraju se, odnosno mikro- i oni malo veći organizmi doslovce ih jedu i pretvaraju u kompost. I množe se, i množe… Isti mikroorganizmi koji inače žive u gornjem sloju tla sad u vašem komposteru jedu vaš biootpad i pretvaraju ga u tamnu rastresitu masu punu hranjiva, tj. u gotov kompost. Ta masa nije samo bogata hranjivima, bogata je i mikroorganizmima, onim aerobnim, o kisiku ovisnim, a upravo su oni ključ zdravog, humusom bogatog tla, a takvo tlo želimo u svom vrtu, tlo u kojem rastu zdrave i otporne biljke. A usput, imate i na internetu dosta poučnih i zabavnih sadržaja o kompostiranju.“
Alternativa: Humus kalifornijskih glista ili stajsko gnojivo
Tako kaže Zoran, tako radim i sama, i vrlo je zabavno, čak do razine neke (prihvatljive) ovisnosti, do te mjere da sa svojih planinarskih putešestvija vraćam kući kore od banana od svih izletnika, jer osim kućnog kompostiranja, onog u kanti s rupicama, imam dodatnu hrpu u kutu vrta s kalifornijskim glistama koje sam navikla na bogatu trpezu nedjeljom navečer, kad se spustim s planine. A i šteta ih je ostavljati u planini, da mi se hrast, bukva i borovi ne sablazne tamo nekim afričkim bananama.
Naravno, ako je vama sve to, zbog bilo kojeg razloga, neizvedivo ili komplicirano, makar osobno mislim da je kućno kompostiranje zabavno, postoji i drugi, jednostavan način održavanja zdravlja tla u kojem rastu vaše biljke, u pitarima ili vrtovima – neposredno prije sadnje kupite i dodajte zemlji humus kalifornijskih glista ili odležano stajsko gnojivo.
Još samo ovo da vam kažem. Pitala sam mog čuvenog antivrtlara, onako usput, da osvježim bračnu svakodnevicu:
Šta ti misliš̌, koliko mikroorganizama živi u tlu?
Ja ne virujen da tamo itko pametan živi, ni životinje ne vole bit u mraku danonoćno!
Nakon minut guglanja…
Ipak tamo neki žive, ne neki, mnogi tamo žive…
Pa ko ga ne bi volio?!
Naravno, nisam mu objašnjavala činjenicu da se zbog iznimne raznovrsnosti mikrobiološka zajednica u tlu smatra jednim od najsloženijih ekosistema na Zemlji.
Što da gnjavim čovjeka?!
