Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić na proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK- Županijske komore Split, održao je predavanje pod nazivom "Tko se boji krize još?" o aktualnim i značajnim temama, te odgovorio na brojna pitanja koja muče poduzetnike.
Zdeslav Šantić je voditelj analitike i istraživanja u međunarodnoj konzultantskoj kući Global Success Advisors, a donedavno je bio glavni ekonomist OTP – Splitske banke.
Na sjednici su sudjelovali i predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave, institucija, Sveučilišta te brojnih gospodarskih subjekata, članica ŽK Split.
- Oporavak od krize bio je puno sporiji i dinamika rasta je bila puno blaža nego kod ostalih zemalja srednje i istočne Europe. Ono što se može vidjeti je da se rast puno oslanja na osobnu potrošnju, a u posljednje vrijeme su se tome značajnije pridružile i investicije. Ipak, za razliku od onog što smo vidjeli od investicija 2008. godine kada i u pretkriznom razdoblju gdje je većina investicija bila naslonjena na građevinski sektor i infrastrukturu i financirana od strane države, danas je značajniji doprinos privatnih investicija, ali i investicija koje se financiraju sredstvima iz EU. Što se tiče ove godine, očekujemo da bi rast BDP-a trebao iznositi 2.8%, a iduće godine blago usporiti na 2.5%. Bez obzira na ove nepovoljnije međunarodno okruženje, u kratkom roku taj rast će biti ponovno podržan osobnom potrošnjom, gdje bi smanjivanje PDV-a i smanjivanje poreza na dohodak, trebalo potaknuti rast domaće potražnje - rekao je Šantić.
Naveo je kako zbog snažne domaće potražnje uvoz ponovno raste mnogo brže od izvoza.
- Smanjenje broja zaposlenih rezultiralo je rastom produktivnosti u kriznim godinama i upravo je to bio jedan temelj za dvoznamenkastu stopu rasta izvoza koje smo imali do prije nekoliko godina. Situacija se sada ponovno promijenila i imamo radi snažne domaće potražnje da uvoz ponovno raste mnogo brže od izvoza i to je nešto što dovodi do situacije koju smo imali prije desetak godina. Isto tako ti pozitivni trendovi su vidljivi i u činjenici da imamo i rekordno nisku stopu nezaposlenosti, izrazito visoku likvidnost financijskog sustava te rekordno niske kamatne stope, trend smanjenja javnog duga i suficit u proračunu.
Inozemni dug je u jednom trenutku bio preko 110% BDP-a, a već do kraja ove godine on će se približiti na 70% BDP-a i to je u međunarodnim okvirima nekakva granica koja dijeli visoko zadužene države i one koje to nisu.
- Nažalost poslovna klima je i dalje nekonkurentna i ako se želimo maknuti sa europske periferije po pitanju rasta, stupnja gospodarskog razvoja i stope zaposlenosti, onda definitivno Hrvatska mora težiti da bude poslovno atraktivnija zemlja od svojih konkurenata - rekao je.
Izbori bi trebali utjecati na rast.
- Srednjoročno potencijal rasta je dosta skroman, a dugoročni rizici su nedostatak radne snage i očekujemo rast od 2 do 2.5%. Upozorio bih da bi taj rast već 2021. mogao biti niži: pozitivan doprinos globalnog gospodarstva će biti dosta manji, a isto tako nakon izbora, pogotovo ako dođe do promjene vlasti, usporava gospodarska aktivnost - zaključio je Šantić.
