Nakon smrti pape Franje i održane konklave u Vatikanu, 8. svibnja 2025. godine svijet je dobio novog poglavara Katoličke Crkve. Kardinal Robert Francis Prevost, američki redovnik iz reda augustinaca, izabran je za papu i uzeo je ime Lav XIV.
Prevost je do izbora je obnašao dužnost prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku. Rođen je 1955. godine u Chicagu, a u Peruu je proveo značajan dio svog pastoralnog djelovanja, gdje je od 2015. do 2023. bio biskup biskupije Chiclayo. Godine 2015. postao je i naturalizirani državljanin Perua.
Službu svećenika započeo je 1982. godine nakon što je zaređen u Rimu. Tijekom svoje bogate karijere služio je kao misionar, profesor, sudac crkvenog suda, provincijal, prior general augustinskog reda i biskup. Godine 2023. papa Franjo imenovao ga je prefektom Dikasterija za biskupe, što je dodatno povećalo njegov ugled unutar Crkve i označilo ga kao papabilnog kandidata.
Papa je Amerikanac, mnogi su iznenađeni
Mnogi su iznenađeni da je novi poglavar Katoličke crkve, izabran već drugog dana konklave, Amerikanac.
Ovaj izbor dolazi u trenutku kada Crkva traži smjer za budućnost. Njegovo novo ime, Lav XIV., evocira povijest, ali i simbolizira moguće reformske poteze koji bi mogli uslijediti u pontifikatu koji je tek započeo.
Unatoč svom dosadašnjem doprinosu, Prevosta su tijekom karijere pratile i kontroverze, ponajviše vezane uz navode o lošem postupanju s optužbama za seksualno zlostavljanje u redovničkom i biskupijskom kontekstu. Aktivisti za prava žrtava svećeničkog zlostavljanja upozorili su na slučajeve koje je navodno zanemario, uključujući optužbe protiv pojedinih svećenika u SAD-u i Peruu.
No, njegov izbor za papu pokazuje da su kardinali u njemu prepoznali viziju i odlučnost potrebnu za vođenje Crkve u izazovnim vremenima. Prvi javni nastup pape Lava XIV. očekuje se uskoro, kada će dati tradicionalni blagoslov "Urbi et Orbi" s lođe bazilike sv. Petra.
Lav XIII.: Papa socijalne pravde i modernog dijaloga
Tko je bio prethodni Lav, pitaju se mnogi nakon što je novi papa izabrao neobično papinsko ime. Papa Lav XIII., rođen kao Gioacchino Vincenzo Pecci, vodio je Katoličku Crkvu od 1878. do 1903., tijekom jednog od najdužih pontifikata u povijesti. Zbog zalaganja za radnička prava i društvenu pravdu, povijest ga pamti kao “radničkog papu”, a njegova enciklika Rerum novarum (1891.) postavila je temelje katoličkog socijalnog nauka.
Rođen 1810. u plemićkoj obitelji, Pecci je već u mladosti pokazao izniman akademski talent. Zaređen je 1837., a kroz službe apostolskog delegata, nuncija i biskupa istaknuo se kao sposoban diplomat i reformator. Kardinal je postao 1853., a 1878. izabran je za papu nakon smrti Pija IX.
Lav XIII. bio je poznat po nastojanjima da Crkvu otvori prema suvremenom društvu, bez napuštanja njezinih temeljnih učenja. Snažno se protivio ateističkom socijalizmu i masonstvu, ali je istodobno poticao dijalog sa znanošću, otvorio vatikanske arhive istraživačima i ojačao odnose sa svjetskim državama.
Znatno je pridonio i širenju Crkve – tijekom njegova pontifikata osnovano je 248 novih biskupija diljem svijeta, uključujući i obnovu crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. Cijenio je i hrvatske crkvene velikane, a 1889. proglasio je Nikolu Tavelića blaženim.
Lav XIII. umro je 1903. u 93. godini života. Unatoč fizičkoj slabosti u poznim godinama, ostao je popularan i poštovan papa koji je Crkvi dao snažan glas u modernom društvu.
