Uoči lokalnih izbora, za Dalmaciju Danas govorila je Martina Nimac Kalcina, kandidatkinja Hrvatske građanske stranke (HGS) za županicu Splitsko-dalmatinske županije. U razgovoru je predstavila svoje ključne stavove i planove za razvoj županije, s posebnim naglaskom na obiteljski turizam, infrastrukturu, zdravstvenu skrb i demografske izazove. Također je istaknula svoj pristup vođenju županije "po mjeri ljudskosti", bez ideoloških podjela, te otvorenost za suradnju sa svim političkim akterima u cilju zajedničkog razvoja Dalmacije.
U prošlom ste mandatu kao članica Županijske skupštine isticali važnost razvoja obiteljskog turizma. Koji konkretni koraci će, ako postanete županica, dovesti do jačanja tog sektora u svim dijelovima županije?
- S obzirom na zakone koje su u posljednje vrijeme donijeli vladajući, a koji se odnose na spomenutu tematiku, bit će izuzetno teško uopće omogućiti našim ljudima da se bave ovim poslom, a posebno da ga obavljaju kvalitetno. Došli smo u situaciju u kojoj se više ne borimo za kvalitetu, već za legalno poslovanje, jer će neregularnosti biti sve češće. Također, vladajući se hvale dobrim rezultatima, stalno se uspoređujući s predpandemijskom 2019. godinom. Međutim, uz sve ove zakone, povećane namete i troškove poslovanja, mi se i dalje pozivamo na podatke iz 2019. godine. Da bismo mogli kvalitetno obavljati bilo koju djelatnost, osobito u ruralnim područjima, moramo ljudima omogućiti osnovne i nužne uvjete za rad – vodu, kanalizaciju, prometnu infrastrukturu – i, što je najvažnije, omogućiti im pristup tržištu. Konkretno, u ovom slučaju to znači omogućiti cjelogodišnje poslovanje putem početnog subvencioniranja jeftinih avionskih linija tijekom zimskog razdoblja.
Najavili ste otvaranje novih staračkih domova kao jedan od svojih ključnih projekata. Kako planirate financirati te objekte te osigurati njihovu dugoročnu održivost?
- Nije problem ni izgradnja ni održavanje domova; problem je što se u posljednjih 30 godina nije izgradio niti jedan novi, a postojeći se nisu održavali u skladu s potrebama. Na tome se trebalo, i treba, kontinuirano raditi. Postojala su sredstva iz europskih fondova za ovu vrstu potreba – i još uvijek postoje – ali ako se dosad nije radilo na tome, zašto bi se radilo u sljedeće četiri godine? U svakom uređenom sustavu takvi objekti imaju dio sadržaja organiziran kroz javno-privatno partnerstvo, čime se osigurava kvalitetnija i bogatija ponuda uz dodatno financiranje. Uostalom, županijski proračun itekako ima prostora u dijelovima gdje se mogu smanjiti izdaci i sredstva preusmjeriti u domove.
U društveno-političkoj izjavi naveli ste da ćete voditi županiju po mjeri ljudskosti, a ne ideoloških podjela. Kako će to načelo funkcionirati pri raspodjeli proračuna i kadrovskim odlukama?
- Ukoliko budem županica, jedini način na koji mogu postupati jest po mjeri ljudskosti, jer ne znam drugačije. Međutim, da bi županija funkcionirala u cijelosti, moraju biti pokriveni svi aspekti života – od osnova za normalno funkcioniranje (infrastruktura, zdravstvo, gospodarstvo) do razvoja obrazovanja, sporta, kulture i zaštite okoliša. Prema tome, prioriteti se moraju postaviti, ne zanemarujući pritom sve ostalo. Što se tiče kadrovskih odluka, one će se donositi isključivo ako se pokažu opravdanima.
Vaša stranka HGS predložila vas je uz podršku Željka Keruma. Kako ćete, kao potencijalna županica, zadržati svoj profesionalni integritet i neovisnost u odnosu na Kerumovu stranačku hijerarhiju?
- Lakše i u većem opsegu od bilo kojeg drugog kandidata, pa i takozvanih nezavisnih. Već se 12 godina volonterski kroz udruge zalažem za održivi razvoj našeg područja i dobro sam upoznata s odnosima u drugim strankama, stoga u potpunosti razumijem vaše pitanje. Ne postoji apsolutno neovisan kandidat. Neki kandidati možda čak nisu ni kandidati svojom voljom. Odlučila sam se za stranku gospodina Željka Keruma jer sam jedino s te strane osjetila maksimalno poštovanje – ne samo prema meni kao osobi, nego i prema trudu, iskustvu i znanju koje sam dosad stekla. Upravo zbog takvog odnosa predložena mi je kandidatura za županicu, koju sam prihvatila. Vjerujem da će se takav odnos i nastaviti.
S kim ili s kojim strankama biste mogli surađivati?
- Iako smo najveća županija u Republici Hrvatskoj, malo nas je. Ne želim stvarati podjele među našim ljudima, već pokušati izgraditi nekakvo zajedništvo. S obzirom na taj stav, apsolutno sam otvorena za suradnju sa svima. Ne moraju imati iste stavove i poglede, kao što neki drugi političari naglašavaju kada govore o mogućim koalicijama. Želim živjeti u toleranciji prema svima, uz nužno međusobno poštovanje. Bitno je da se međusobno poštujemo i da dijelimo ljubav prema našoj Dalmaciji.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji neprestano rastu problemi s infrastrukturnim nedostatcima u ruralnim i otočnim sredinama. Koji je vaš plan za poboljšanje prometne, vodovodne i komunalne mreže na tom području?
- Nije mi dovoljan jedan redak za odgovor na ovo pitanje, ali i maraton počinje prvim korakom. Radi se o različitim projektima koje treba maksimalno ubrzati, a na mnogim mjestima i pokrenuti (govorimo o osnovnoj infrastrukturi u 21. stoljeću). Od stvaranja timova profesionalaca koji bi bili izravno zaduženi za reviziju postojećih projekata, njihovu korekciju, analizu i predlaganje novih, do korištenja europskih fondova i stalnog pritiska na nadležna ministarstva.
Svjesni smo da mladi sve više napuštaju Dalmaciju zbog nedostatka radnih prilika. Koje konkretne mjere predlažete za zadržavanje i vraćanje mladih obitelji u ruralna i primorska mjesta?
- Osobno mi je ovo vrlo bolan problem i ne vidim rješenje u mjerama koje je dosad HDZ u županiji poduzimao. Činjenica je da se broj stanovnika ne samo iz godine u godinu smanjuje, nego se taj postotak eksponencijalno povećava. Nije provedena analiza razloga odlaska našeg stanovništva prije donošenja mjera. Možda za to postoji razlog. Lakše je dodijeliti određena jednokratna sredstva nego urediti cijeli sustav za ugodan život i omogućiti dobro plaćene poslove.
Zdravstvo na području županije suočeno je s manjkom kadrova i zastarjelom opremom. Koje prioritete imate u modernizaciji domova zdravlja i bolnica, osobito na udaljenim otocima?
- Već više od deset godina struka upozorava da ćemo doći u situaciju u kojoj tisuće naših građana neće imati ni primarnog liječnika. O ostalim problemima — od nedostatka specijalista do neadekvatnih prostora i zastarjele opreme — da i ne govorimo. Potrebno je prvenstveno redovito slušati struku i hitno reagirati prema njihovim preporukama. (Svaka općina mora imati primarnu zdravstvenu zaštitu i brzu uslugu. Odmah treba otvoriti što veći broj specijalizacija, povećati broj upisa u zdravstvenim školama te liječnicima na otocima osigurati maksimalno dobre uvjete za život i rad.)
Klimatske promjene i ekološki izazovi sve su izraženiji, osobito u priobalju. Kako ćete uskladiti razvoj turizma i poljoprivrede s ciljevima zaštite okoliša i održivog razvoja?
- Postoji pojam koji povezuje turizam i poljoprivredu, a koji je dosad bio potpuno zanemaren – agroturizam. Riječ je o obliku turizma koji bi trebalo maksimalno poticati jer omogućuje plasman i promociju poljoprivrednih proizvoda kroz turističke usluge. Potrebno je poticati cjelokupnu poljoprivredu, s posebnim naglaskom na ekološki uzgoj. Nažalost, tehnološki i metodološki značajno zaostajemo u poljoprivrednoj proizvodnji. Zbog visokih troškova, potrebno je usmjeriti poticaje na one sorte i načine proizvodnje koji su traženi na tržištu i omogućuju višu prodajnu cijenu – danas je to prije svega ekološka proizvodnja lokalnih proizvoda. Treba uvesti eko-certifikate i pomoći proizvođačima u pronalasku tržišta. Zbog sve učestalijih suša, nužno je poticati izgradnju bunara i korištenje obnovljivih izvora energije.
Kako balansirate obiteljske obveze i zahtjeve političkog života?
- Svakoj zaposlenoj supruzi i majci skidam kapu jer znam koliko je sve to naporno i zahtjevno. Još od studentskih dana bila sam angažirana na više strana – od učenja stranih jezika, iznajmljivanja apartmana u vlasništvu mojih roditelja, i slično. Završetkom studija, nažalost, obaveze su se samo nastavile: posao u struci u privatnom sektoru, odgoj jednog, a ubrzo i dvoje djece, uz stalnu brigu o apartmanu. Uz sve to, ni to mi nije bilo dovoljno – pa sam, uz djecu, posao pravnice i brigu o apartmanu, položila ispit za turističkog vodiča i godinama radila u toj ulozi, a kasnije sam pokrenula i vlastitu udrugu. Nakon takvog načina života, gotovo 20 godina nakon diplome, bavljenje politikom – s relativno odraslom djecom – ne predstavlja mi problem, čak mi je i izazov. Izazove, očito, stalno sama sebi postavljam.
Koji su vam trenuci iz osobnog života najviše oblikovali vrijednosti koje danas njegujete u javnom djelovanju?
- Smatram da je svaka osoba rezultat više faktora: genetskih predispozicija, odgoja, obrazovanja i životnih okolnosti s kojima se suočava. U svakom trenutku svog života zahvalna sam Bogu što sam dijete roditelja koji su oboje imali divne obitelji i koji su nas sami odgojili u voljenoj obitelji, ispunjenoj međusobnim poštovanjem. Ugradili su nam najvažnije moralne vrijednosti. Također, oboje su visoko obrazovani i prenosili su nam važnost stalnog školovanja i čitanja. S druge strane, cijenili su svakog čovjeka i smatrali da se trud uvijek isplati. Samo treba raditi, učiti i pošteno se boriti, a rezultat će kad-tad uslijediti.
Kada imate slobodno vrijeme, čemu se najradije posvećujete – imate li omiljeni kutak Dalmacije ili hobi koji vas posebno opušta?
- S obzirom na to da sam već opisala način svog života, nažalost gotovo uopće nemam slobodnog vremena. Jedino kada ga imam jest tijekom zimskih mjeseci. Iskreno govoreći, uživam provoditi vrijeme sa svojom obitelji, pa gdje god da jesmo – na nekom izletu, putovanju ili samo gledajući film. Ipak, za istinski odmor duše i tijela nema boljeg od našeg dalmatinskog mora i osamljenih plaža.
