Željko Kerum, Marina Kovačević, Davor Matijević, Tomislav Šuta i Franko Kelam - kandidati za splitskog gradonačelnika na RTL-ovoj debati odgovarali na pitanja, a ova televizija provjerila je govore li istinu.
U studiju RTL-a u ponedjeljak sučelili su se kandidati za gradonačelnika Splita - Franko Kelam (MOST/DOMINO/HSP/BUZ), Željko Kerum (HGS), Marina Kovačević (kandidatkinja Grupe birača), Davor Matijević (SDP/Možemo!/Direkt) i Tomislav Šuta (HDZ/DP/HSLS/HDS).
U RTL Detektoru provjerili su istinitost tvrdnji koje su izrekli kandidati, neki među njima iznosili su i netočne tvrdnje. Tko i o čemu, donosimo u nastavku teksta.
Kerum o iseljavanju mladih
Željko Kerum govorio je o depopulaciji Splita te je izjavio da su mladi ljudi iselili: "Ja bih radije krenuo s konkretnim programom, o našoj djeci, našim penzionerima i mladim ljudima koji su iselili. Otišlo ih je 15.000 iz Splita upravo zahvaljujući naivnosti građana koji ne znaju prepoznati tko što može napraviti".
S ovom tvrdnjom treba biti oprezan jer se statistika može dvojako koristiti.
Naime, između 2011. i 2023. godine, iz Splita je iselilo ukupno 45.612 stanovnika, potvrdilo nam je Ministarstvo demografije i useljeništva. U razdoblju od 2021. do 2023., tijekom mandata aktualne gradske vlasti, iselilo je 11.758 ljudi.
S druge strane, Split je između dva popisa izgubio malo više od 17.000 stanovnika, međutim tu nije samo ubrojeno iseljavanje, već i svi drugi razlozi (poput smrti). Na popisu iz 2011. godine brojao je 178.192 stanovnika, dok je na popisu deset godina kasnije imao 160. 577 stanovnika.
Budući da Kerum nije precizirao na koje razdoblje misli, naknadno smo ga kontaktirali te nam je objasnio svoju izjavu. Pod 15.000 iseljenih mislio je na mlade obitelji i njihovu djecu koji su napustili Split od 2013. godine do danas i to u obližnje gradove poput Solina, Kaštela i Podstrane.
Kada zbrojimo podatke o iseljenima iz Splita od 2013. do 2023., dolazimo do broja od 39.355 stanovnika. Međutim, budući da ne možemo provjeriti točan broj koliko je među njima bilo mladih, s izjavom Keruma treba postupati s oprezom.
Matijević o POS-ovim stanovima
Govoreći o problemu priuštivog stanovanja, Davor Matijević rekao je: "Cijena POS-ovih stanova je 2100 eura po kvadratu, otprilike."
Ova tvrdnja nije točna.
Iz Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama potvrdili su nam da trenutačno niti jedan POS-ov projekt na području Grada Splita nema cijenu stana od "otprilike 2100 eura" kako spominje kandidat za gradonačelnika Davor Matijević.
Na području grada Splita do sada su izgrađene četiri višestambene građevine, i to na sljedećim lokacijama:
- Kila 1 s cijenom 1.107,99 eura/m2
- Kila 3 s cijenom 1.034,53 eura/m2,
- Kila 4 s cijenom 1.019,99 eura/m2
- Split, Brodarica s cijenom 907,73 eura/m2.
Posljednja građevina po Programu POS-a na području grada Splita izgrađena je 2017. godine.
Kerum o zaduživanju Splita
Više puta tijekom debate govorilo se o zaduživanju Grada Splita za vrijeme mandata Ivice Puljka.
Željko Kerum je izjavio: "Gospodine Kelam (grad op.a) nema novaca, nema novaca zato što se sadašnji gradonačelnik zadužio za preko 100 milijuna eura."
Ova je tvrdnja djelomično točna i može se interpretirati na nekoliko načina.
Naime, Iz Grada Splita dali su nam podatke o zaduženosti grada i naveli da je trenutačno zadužen u iznosu od 41,655.000 eura. No to je samo jedna strana istine.
Naveli su: "Iako je Grad u mandatu gradonačelnika Ivice Puljka dobio suglasnosti za zaduživanje na više iznose, važno je istaknuti da je Grad zadužen isključivo za sredstva koja su do sada povučena, a ne za ukupno odobrene iznose.
U prosincu 2023. godine, Gradsko vijeće Grada Splita dalo je suglasnost za zaduživanje u ukupnom iznosu od 71 milijun eura. Od toga je 49 milijuna eura odobreno od strane Vlade Republike Hrvatske, dok je za preostalih 22 milijuna eura, koji se odnose na uređenje područja Žnjana, postupak odobravanja još u tijeku – zahtjev je trenutačno na obradi u Ministarstvu financija, nakon čega će biti upućen Vladi RH na konačno odobrenje.
U ožujku 2025. godine, Gradsko vijeće Grada Splita donijelo je i novu suglasnost za dodatno zaduženje u iznosu od 79 milijuna eura. I za ovaj iznos potrebno je ishoditi suglasnost Vlade RH, što je zakonski preduvjet za sklapanje ugovora o kreditu. Kreditni aranžman koji Grad Split ugovara s Europskom investicijskom bankom (EIB) predviđa rok otplate od 25 godina, uključujući poček od 5 godina. Prema važećem Zakonu o proračunu, maksimalni dopušteni stupanj zaduženosti jedinice lokalne samouprave iznosi 20 posto ostvarenih prihoda prethodne godine. Grad Split je trenutačno zadužen tek 4,54 posto, čime se svrstava među najmanje zadužene gradove".
Kada se zbroje iznosi koje navode službeno iz Grada Splita, ispada da je do sad dana suglasnost za zaduživanje od 150 milijuna eura. Sudeći prema njihovom odgovoru, u raznim je fazama povlačenje ovog novca i ugovaranja kredita.
Također, u svom odgovoru iz Grada Splita navode se s Europskom investicijskom bankom (EIB) ugovara kreditni aranžman s rokom otplate od 25 godina i počekom od pet godina.
Na stranicama ove banke zaista je objavljen dokument od 6. lipnja 2023. godine s detaljima predloženog financiranja u iznosu od 150 milijuna eura te se kao ukupni trošak kredita navodi iznos od 350 milijuna eura. Detalje o tome pogledajte na OVOJ POVEZNICI.
Osvrnimo se kratko i na informaciju iz grada da je već odobreno zaduživanje od 71 milijun eura - na stranicama Grada Splita objavljen je nacrt prijedloga te Odluke te se navodi da je ukupni trošak kamata 37 milijuna eura, a naveli su i popis projekata koji bi se tim novcem financiraju - tu su Dječji vrtići Pujanke, Kila, Rusulica, Mertojak, Farfield, a potom i nadogradnja osnovne škole Meje, potom Stobreč te drugih škola. Na popisu su i EU projekti kao što je Tehnološki park Dračevac i Projekt Žnjan. Detalje ovog dokumenta možete naći na OVOJ POVEZNICI.
Marina Kovačević i Split kao grad 'penzionera'
Osvrćući se na pitanja gledatelja, kandidatkinja Grupe birača Marina Kovačević Split je nazvala "gradom penzionera", kazavši da je "svaka treća osoba u Splitu umirovljenik".
Ova tvrdnja nije točna.
Naime, prema popisu iz 2021. Split ima 160.577 stanovnika.
Ministarstvo demografije nam je, pozivajući se na rezultate istog popisa, potvrdilo da je od toga 102.351 stanovnik radno aktivan (od 15 do 64 godine), dok 30.736 stanovnika spada u dobnu skupinu do 19 godina.
Rezultati popisa iz 2011. kažu da je 35.536 stanovnika starijih od 65 godina, što je 22 posto odnosno svaki četvrti stanovnik, a ne svaki treći kao što je sugerirala Kovačević.
Dodatno, Državni zavod za statistiku procijenio je sredinom 2023. godine da stariji od 65 godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji čine 22,2 posto ukupne populacije na tom području. Procjenu su izračunali na temelju Podataka iz Popisa stanovništva iz 2021. godine, prirodnog kretanja i migracijskog salda.
Ove brojeve prokomentirao je za RTL Detektor demograf Tado Jurić koji kaže da službeni podaci ne moraju uvijek odgovarati stvarnom stanju na terenu.
"U zemlji svakako imamo više stanovnika koji su 65+ nego što imamo stanovnika u dobi od 0 do 16 što je zabrinjavajuće samo po sebi. Službeni podaci nikad ne odgovaraju stanju stvarnom na terenu. Kada bi netko to tvrdio, to ne bi bilo daleko od istine", kazao je Jurić, referirajući se na izjavu o Splitu gradu umirovljenika.
"Naši službeni podaci često nisu ispravni. U slučaju postotka umirovljenika, ljudi se vode subjektivnom procjenom i vide da ih je puno. Ali to ne mora značiti da nije točno, iako službeni podaci to ne pokazuju. Mnogi umirovljenici se nisu prijavili, recimo ostali su prijavljeni u Njemačkoj, a dolaze kući. Puno je razloga zašto bi takva tvrdnja mogla biti točna. Ali, najsigurnije je reći službeno da to nije točno", zaključio je demograf.
Šuta o domovima za starije
Tomislav Šuta govorio je i o problemima umirovljenika te smještaja u domovina za starije.
Izjavio je: "Što se tiče umirovljenika jedan je to od gorućih problema u Splitu. Žalosno je da ova vlast nije povukla 100 posto bepovratnih europskih sredstva za domove za starije, za dnevne boravke i niz drugih sadržaja u socijali".
Ova tvrdnja je točna.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava i obitelji i socijalne politike potvrdili su nam da Grad Split zaista nije na popisu onih gradova koji su povukli novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO) u kojem je planirana mjera 'Razvoj usluga u zajednici radi prevencije institucionalizacije' i s njom povezana investicijska mjera "Izgradnja i opremanje centara za starije osobe'.
Vrijednost te mjere, naveli su je, 49.107.439,11 eura.
Naime, kroz ovaj program planira se osam centara za starije osobe, a na tom popisu nema Grada Splita.
"Financijska alokacija NPOO Poziva iznosila je sredstva 49.107.439,11 EUR (bespovratna sredstva) za osam centara za starije. Interes za Poziv pokazao je da su potrebe za uslugama puno veće, zbog čega je Vlada Republike Hrvatske osigurala dodatna sredstva iz državnog proračuna kako bi se u svakoj županiji iz koje je zaprimljen projekt financirala izgradnja jednog centra za starije osobe, te je dana 17. kolovoza 2023. na sjednici Vlade RH usvojena Odluka o povećanju iznosa sredstava za 54.000.000,00 eura za izgradnju i opremanje dodatnih 10 centara za starije osobe", odgovorili su iz Ministarstva.
Ugovori o bespovratnim sredstvima uručeni su 2. listopada 2023.
Provedba 18 projekata izgradnje i opremanja centara za starije je u tijeku, a planirani rok za provedbu projekata je lipanj 2026. godina.
Centri za starije grade se na području 18 županija odnosno u 18 gradova/općina:
- Zagrebačka županija - Grad Velika Gorica
- Krapinsko-zagorska županija- Općina Lobor
- Sisačko-moslavačka županija - Grad Novska
- Karlovačka županija - Grad Duga Resa
- Koprivničko-križevačka županija – Grad Đurđevac
- Bjelovarsko-bilogorska županija- Grad Grubišno Polje
- Primorsko-goranska županija – Općina Kostrena
- Ličko-senjska županija – Grad Senj
- Virovitičko-podravska – Općina Voćin
- Požeško-slavonska županija – Grad Pleternica
- Brodsko-posavska županija – Općina Vrpolje
- Zadarska županija – Općina Sveti Filip i Jakov
- Osječko-baranjska županija – Grad Našice
- Šibensko-kninska županija – Grad Drniš
- Splitsko-dalmatinska županija – Grad Vrgorac
- Istarska županija – Općina Medulin
- Dubrovačko-neretvanska županija - Grad Dubrovnik
- Međimurska županija - Općina Nedelišće.
Istina, na području Splitsko-dalmatinske županije gradi se takav objekt, ali ne u Splitu, nego u Vrgorcu.
"Na objavljeni javni poziv za financiranje izgradnje i opremanja centara za starije, s područja Splitsko-dalmatinske županije prijavila se Općina Šolta te Grad Vrgorac, u partnerstvu sa županijom. Sukladno pravilima Poziva, bespovratna sredstva mogla su se dodijeliti za maksimalno 1 (jedan) projekt po županiji / partneru (prema sjedištu Prijavitelja) te su bespovratna sredstva dodijeljena Gradu Vrgorcu, budući da je njihova projektna prijava ostvarila veći broj bodova. U svrhu daljnjeg poboljšanja dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga za starije osobe, u tijeku je priprema novog javnog poziva izgradnje i opremanja centara za starije", odgovorili su.
Dakle, Šuta je točno naveo da Grad Split do sad nije povukao bespovratna sredstva EU za izgradnju objekta za smještaj i skrb starijih ljudi.
Kelam o kanalizaciji
Kandidat za gradonačelnika Franko Kelam u debati je ustvrdio da još uvijek na području Stinica i Kopilica ima mjesta koje nemaju kanalizaciju.
Izjavio je: "Spominju se Stinice i Kopilica za izgradnju - kolega je bio direktor vodovoda kako Stinice i Kopilica imaju mjesta koji nemaju kanalizaciju."
Ova tvrdnja trebala bi se primiti pažljivo.
