Podijelite

U prostorijama Mediteranskog instituta za istraživanje života – MedILS na Mejama u Splitu organizira jučer su održana okrugla stola i to: “Cell Defense against environment” te “Biological Aging cultural Vandalism” u okviru 1. međunarodnog summita „Ekobiologija: zašto i što?“.

Na oba okrugla stola sudjelovala su svjetski poznata znanstvena imena poput renomiranog američkog biokemičara, fizičara, molekularnog biologa i dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1980. godine Waltera Gilberta te Errola Friedberga, američkog molekularnog biologa, dobitnika niza nagrada za svoj znanstveni istraživački rad, među kojima i nagrade za istraživanje raka 2007. godine. Ostali sudionici su bili Miroslav Radman, Peter Karran, Ariel Lindner, Jean-Claude Weill, Régis De Celosets, Idriss Aberkane i Zdravko Radman.

Summit je okupio više od 100 znanstvenika i stručnjaka iz cijelog svijeta među kojima je i Jean-Noël Thorel, kao utemeljitelj i spiritus movens grupacije NAOS koji je skovao pojam “ekobiologije” kao multidisciplinarnog integrativnog pojma koji s jedne strane obuhvaća biološko starenje i bolest, a s druge okolinu i društvene aktivnosti kao izvore rizika. Skupu prisustvuje i renomirani američki biokemičar, fizičar i molekularni biolog Walter Gilbert, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1980. godine, a summit prati i 40 akreditiranih stranih novinara.

Starenje kao neizbježan proces ljudskog života, samo po sebi nije bolest, ali uzrokuje sve bolesti vezane za starenje. Starenje, bolesti i smrt intrigirali su čovječanstvo i znanost, u uvjerenju da kada spoznamo mehanizam starenja, pronaći ćemo „eliksir mladosti“ kao i lijek za većinu bolesti. Stoga kao mjesto održavanja ovog 1. summita o ekobiologiji baš u sunčanom Splitu i Dalmaciji, posvećenog starenju ljudske kože, nije slučajno izabrano.

Osim razmjene znanja i znanstvenih dostignuća na svjetskoj razini, skupom se željela osvijestiti potreba veće brige za zaštitu kože od negativnih utjecaja sunčevih zraka. Koža je najveći organ ljudskog tijela i ima ima sposobnost “pamćenja”. Pamti sva ona bezbrižna kupanja i sunčanja bez krema sa zaštitnim UV faktorom, pa i ne čudi što raste broj oboljelih od raznih malignih bolesti kože, u prvom redu od melanoma. To je posebice izraženo posljednjih godina kada u 50-e ili 60-e godine života ulaze generacije koje u djetinjstvu i mladosti nisu upotrebljavale kreme za zaštitu od sunca, a i kupaći kostimi su bili daleko manjih gabarita nego ranije.

Nobelovac Gilbert: Hranite se zdravo i izbjegavajte ozlijede

Nobelovac Waltera Gilberta nakon održanog okruglog stola izrazio je zadovljstvo onim što je čuo i vidio u Splitu:

– Samit u Splitu je jako interesantan i plodonosan. Pravo je zadovoljstvo sudjelovati na njemu. Moram kazati da sam prvi put u Splitu. Posjetio sam Dioklecijanovu palaču imao sam što vidjeti.

Jedna od glavnih tema na ovom samitu je mogućnost utjecanja na starenje. Pričamo o štetama koje nastaju na stanicama i može li se to popraviti.

Osvojio sam Nobelovu nagradu za DNA sekvencioniranje, a to nas je otkriće odvelo prema stvarima poput ljudskog genoma i mogućnosti koje iz toga proizlaze.

Postoji li recept ljudske dugovječnosti?

– Hranite se zdravo i izbjegavajte ozlijede.

Hoće li ovakav napredak medicine u nekom trenutku rezultirati besmrtnošću?

– Jako teško! Medicina se sada usmjerava na proučavanje neurogenih bolesti. Kad riješimo sve nepoznanice vezane uz ljudski mozak, možemo očekivati da će ljudi tada moći živjeti sretnijim životima.

Hoće li takvi tretmani biti “rezervirani” samo za bogate?

– To ovisi o zdravstvenom sustavu svake pojedine zemlje. Ipak, tretmani bolesti dostupni su svakome.

Kada su u pitanju znanstvena istraživanja, osobito na području mikrobiologije, postoje li moralne granice i jesu li istraživanja podjednaka u Kini, Europi ili SAD-u?

– Mislim da su od moralnih važnije političke prepreke. Znanstvene slobode su velike u Europi i SAD-u. Kina se vrlo brzo razvija, ali vjerojatno još nije produktivna kao što je Zapad.

Znanstveni istraživač Peter Karran je već drugi put u Hrvatskoj i kaže da ga se dojmilo sve što je vidio u ovo kratko vrijeme.

– Znanstveni skup u Splitu je drugačiji od sličnih u svijetu. Puno više “naginje” filozofskom pristupu nego uobičajenom, a baš zbog toga ja zanimljiv i stimulirajući. Radi se paneuropskom skupu gdje vidim brojne kolege iz raznih dijelove Europe.

Bez obzira na ogromne napore, danas i dalje nemamo lijek protiv raka?

– Kako se uzme. Istražujem rak gotovo pola stoljeća. Napredak kojega smo postigli u tom razdoblju je golem. Kada sam postavio prve dijagnoze raka, to je više-manje bila smrtna presuda. Tada nisi imao dobru šansu ozdravljenja. Posljednjih desetljeća napravili smo sjajan napredak i sada možemo kazati da je rak izlječiv. Mnogi su se ljudi izliječili od raka.

Danas mnogi sumnjaju da je i razvoj tehnologije djelomično zaslužan za veću stopu obolijevanja od raka. Primjerice, povećava se broj mobitela koje koristimo, odašiljača teleoperatera. Postoji li zaista tu ikakva povezanost?

– Postoje specifične vrste raka koje možemo povezati s vanjskim utjecajima, primjerice određenim kemikalijama u okolini. Neke od tih kemikalija potpuno su prirodnog podrijetla, npr. rastu unutar biljaka. Prirodne stvari koje mogu izazivati rak mogu se izbjeći, a jedna od takvih stvari koju možemo izbjegavati je – sunce! Jedna od neizbježnih posljedica pretjeranog sunčanja i je rak kože.

Ali ljudi danas žele biti “preplanuli”…

– Da, to je kulturološka stvar. Tamna (preplanula) koža se negdje od ’20.-ih godina prošlog stoljeća smatra određenim statusnim simbolom. Smeđa boja značila je u društvenom kontekstu pokazivanje činjenice da je netko sebi mogao priuštiti sunčanje negdje uz more. Ipak, gledajući generalno, radi se o lošoj stvari. Proces tamnjenja kože je zapravo mehanizam zaštite samog organizma protiv daljnjeg lošeg utjecaja sunca. Izlaganje suncu je loša stvar koja može dovesti do pojave raka kože.

Dakle, nije nas dobro savjetovao onaj koji kaže da se idemo sunčati?

– Točno, nije dobro provesti previše vremena na suncu. Potrebno je da smo neko vrijeme na suncu jer nam to čini dobro organizmu, ali čak i minimalno izlaganje sunce iznad te “korisne” granice nije dobro. Loš utjecaj štetnih sunčevih zraka danas možemo ublažiti ili otkloniti različitim sredstvima. Ako kupite kremu s visokim faktorom zaštite, to bi vam trebalo omogućiti sigurniji dulji boravak na suncu.

Raste li broj oboljelih od raka kože?

– Nisam siguran u točne brojke, ali smatram da je danas bitno porasla svijest o štetnosti utjecaja dugotrajnom sunčanju. Mislim da se zbog toga broj takvih slučajeva smanjuje.

Dakle, države bi trebale više novca ulagati u edukaciji i prevenciju?

– Naravno. Novac koji se kroz državne programe potroši u javnu edukaciju je ulaganje u prevenciju – kazao nam je Karran.

Radman: Starenje nije bolest, ali…

Miroslav Radman, osnivač i znanstveni direktor MedILS-a, hrvatski biolog i član Francuske akademije znanosti, Europske akademije znanosti i umjetnosti, Europske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju, kazao je da je samit u Splitu bio iznimno uspješan:

– Jako smo zadovoljni, pogotovo što je tema starenje. Starenje nije bolest, ali je uzrok svih danas neizlječivih bolesti, kako degenerativnih, tako i raka. Naravno da je osnovna tema starenje kože, ali sve što naučimo fundamentalno o starenju kože Bit će važno za razumijevanje starenja organizma.

Uslijedilo je pitanje može li se usporiti starenje.

– Za sada na ljudima nije probano, ali mislim da smo što se tiče znanja blizu. Ponajprije definirati točno kako tražiti te molekule i da sada treba pričekati dok odradimo posao – pojasnio je svjetski znanstvenik.

Dodao je da su znanstvenici naučili osnovne stvari, a jedna je da nas danas vode tehnologije, više nego glad za znanjem, zato što se tehnologije prodaju, a znanje ne.

Višestruko je naglasio da proteini obavljaju sve životne funkcije.

– Nakon što sam proveo 40 godina radeći na DNA, sada radimo na proteinima. Život je funkcija, a to su proteini i naučili smo da njih treba zaštititi. DNA je samo izvor informacija o života i ovdje! – zaključio je Radman.

MedILS – institut koji se samofincira

MedILS je privatni, neprofitni, nezavisni međunarodni institut koji se samofinancira svojim intelektualnim vlasništvom i filantropijom. Osnovne aktivnosti instituta uključuju provođenje multidisciplinarnih istraživanja, kombinirajući stručnost i iskustvo vrhunskih renomiranih znanstvenika u područjima biokemije, tehnologije, stanične biologije, neuroznanosti i genetike, s talentom mladih istraživača, stvarajući tako nova znanja i kompetencije u tim područjima.

Primarni cilj MedILS-a je unapređenje javnog zdravlja kroz otkrivanje i razvoj ciljane
prevencije prevalentnih bolesti, novih dijagnostičkih metoda i liječenja bolesti
povezanih sa starenjem, putem vrhunskih biomedicinskih istraživanja u području
biologije starenja, degerativnim i malignim bolestima povezanima sa starenjem.



Podijelite