Hoće li Parkinsonova bolest od koje obolijeva sve veći broj ljudi diljem svijeta konačno biti pobijeđena? Prema najavi dr. Michela Desjardinsa, profesora na Odjelu za patologiju i biologiju stanica Sveučilišta u Montrealu i sudionika 3. međunarodne konferencije "Napredak u biomedicinskim istraživanjima III" (Advances in Biomedical Reasearch III) koja se od 17. do 21. lipnja 2019. godine održala na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) u Splitu, odgovor na to pitanje mogli bismo saznati u određenom vremenskom razdoblju, pogotovo nakon saznanja da je jedan od uzroka te bolesti - crijevna infekcija.
Upravo na aktualnoj konferenciji, poznati svjetski znanstvenik dr. Desjardins je u srijedu, 19. lipnja, ekskluzivno prezentirao rezultate svog najnovijeg istraživanja uzroka ove autoimune bolesti koja pogađa sve veći broj mlađih ljudi diljem svijeta. Jedan od njih je poznati američki glumac Michael J. Fox, poznat po serijalu filmova "Povratak u budućnost", koji je dijagnozu Parkinsonove bolesti dobio sa samo 30 godina starosti i koji se s njom bori gotovo isto toliko godina.
Podsjetimo, Parkinsonova bolest je progresivno degenerativno stanje, okarakterizirano drhtanjem (tremorom), usporenošću pokreta (bradikinezijom), ukočenošću te abnormalnostima držanja tijela, a u svojem najozbiljnijem obliku, povezana je s dubokim fizičkim i mentalnim poremećajima. Do sada je etiologija i patofiziologija ove bolesti relativno slabo shvaćena, dijagnoze se obično temelje na kliničkim obilježjima, a samo liječenje na uklanjanju simptoma bolesti. No, sada bi se to moglo promijeniti.
Naime, dr. Desjardins je u svom znanstvenom radu došao do otkrića, o kojem je govorio na konferenciji, da je nastanak Parkinsonove bolesti, uz genetsku predispoziciju, usko povezan s infekcijom crijeva, odnosno, s lošim prehrambenim navikama. Nema sumnje da će ova svjetska ekskluziva izazvati pažnju stručne javnosti, osobito nakon što se svi njeni detalji objave u relevantnim znanstvenim časopisima.
Kada će se pronaći lijek za oboljele i hoće li zdrava prehrana biti dovoljna za prevenciju pojave bolesti, pokazat će nastavak istraživanja koja se provode diljem svijeta i kojima će otkriće dr. Desjardinsa biti tek prvi korak i putokaz. To tim prije jer je današnja znanost u visokotehnološkom društvu, kako ju je generalno ocijenio poznati hrvatski znanstvenik, molekularni biolog i genetičar Miroslav Radman, više u tehnološkoj nego u znanstvenoj fazi rasta znanja o ljudskoj biologiji.
Na 3. međunarodnoj konferenciji "Napredak u biomedicinskim istraživanjima III" (Advances in Biomedical Research III, u suorganizaciji Mediteranskog instituta za istraživanje života i Sveučilišta u Torontu, odnosno prof. Miroslava Radmana (MedILS), prof. Mladena Merćepa (MedILS) i prof. Igora Štagljara (University of Toronto), znanstvenici s najprestižnijih svjetskih sveučilišta i znanstvenih centara raspravljat će o molekularnoj i staničnoj biologiji bolesti, osobito u neuroznanosti, imunologiji, metabolizmu i raku.
Sudionici ovogodišnje konferencije posebno su se usredotočili na koncepte i izazove unutar svakog od navedenih znanstvenih područja kroz predavanja o najnovijim tehnologijama u genomici, proteomici i metabolomici, signaliziranju raka, razvoju terapije, DNA oporavku i imunoterapiji.
