Danas je u hotelu Park u Splitu održano svečano otvorenje 8. Dana hrvatskog pršuta. Tom prigodom dodijeljene su nagrade najboljim pršutima i proglašen je šampion ovogodišnje manifestacije. Svi pršuti pristigli na ocjenjivanje nositelji su zaštite na razini EU.
Svečanom otvorenju prisustvovali su izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Velibor Mačkić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, predstavnici Grada Splita i potpredsjednik HGK Dragan Kovačević.
Nije bilo lako pronaći pobjednika, no ovogodišnji šampion je obitelj Žužić sa Krka.
"Jako smo zadovoljni, to je dokaz da proizvodnja kojom se bavimo ima smisla, da je pršut kvalitetan i da među brojnim drugim kvalitetnim proizvođačima zaslužujemo ovu vrijednu nagradu", kazala nam je Klaudija Žužić iz Mesnice marketa Žužić koja se bavi proizvodnjom krčkog pršuta.
Odlučivale su nijanse
Da izbor nije bio nimalo lagan posvjedočila nam je Sandra Petričević sa Veterinarskog zavoda Split, iz laboratorija za analitiku, kemiju i rezidbu.
"Ove godine smo odrađivali težak posao, i zabavan posao, jer kušati pršute je nešto interesantno. Napravljeni su i neki noviteti ove godine. S obzirom da smo imali sve vrhunske zlatne pršute odlučili smo postrožiti kriterije tako da su podignuti za deset bodova pa su zlatne medalje za one iznad 90 bodova. Pobojali smo se da neće biti zlatnih medalja međutim ima ih jako puno bez obzira na sve, jer su to ipak vrhunski pršuti i kvaliteta je ujednačena, kao i svake godine", kazala nam je Petričević.
Pojasnila je da su odlučivale nijanse, a to je cjelokupni dojam okusa, mirisa i arome koji ostavlja osebujan karakter.
"Hrvatska je nedavno dobila certifikat na europskoj razini za 35. proizvod označen ili zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Rad na označavanju se ubrzava, imamo desetak oznaka u pripremi za dobivanje zaštite na europskoj razini.
Budući da smo u SDŽ osvrnut ću se na suradnju sa županijom, sa županijskim institucijama i ustanovama, zahvaliti se na podršci koju imamo u provođenju mjera iz programa ruralnog razvoja, razvojnoj agenciji i županu. Ugovorili smo ovdje više od 1200 projekata za razvoj malih poljoprivrednika, mjera 6 iz programa ruralnog razvoja. Ugovoreni projekti su vrijedni 180 milijuna kuna. Mi isto tako ovdje gradimo ili rekonstruiramo 19 dječjih vrtića koji će pružati potpunu uslugu i mogućnosti razvoja za više od 1600 djece iz SDŽ, a vrijednost ugovornih projekata programa ili potpora na području SDŽ iz programa ruralnog razvoja je nešto više od 780 milijuna kuna, pri čemu je više od 580 milijuna kuna već isplaćeno.
Pošto smo u županiji za koju je ribarstvo jaka kultura, sa zadovoljstvom ću reći da je u okviru operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo ugovoreno više od 330 milijuna kuna na području ove županije, a dva projekta se odnose na ribarske luke koje su se desetljećima iščekivale. Ti projekti su vrijedni 74 milijuna kuna", kazala nam je ministrica Vučković.
Turisti traže certificirane pršute
"Klaster ovdje organizira u SDŽ ovaj sajam, a nekako je to u redu. Od 500 tisuća proizvedenih pršuta na području Hrvatske preko 300 tisuća je proizvedeno na području SDŽ, a kad gledamo samo certificirane to seže i do 90 posto certificiranih pršuta na području SDŽ. To me veseli.
Nije to došlo s neba, to je došlo zahvaljujući vrijednim ljudima, prvenstveno s područja Dalmatinske zagore, ali i otoka i nizu mjera koje ministarstvo svesrdno podržava, i mjere koje smo mi imali na području SDŽ. Gotovo svi proizvođači pršuta s područja SDŽ su koristili mjere SDŽ. To me posebno veseli i moram reći da ćemo i dalje podržavati ovakve aktivnosti. Znate da smo nedavno imali sajam lokalnih pršuta, često imamo takve manifestacije. Prirodno je da mi budemo jedan od najvećih proizvođača s obzirom na turizam. Vjerujte da ima turista koji samo radi certificiranih pršuta dolaze na područje naše županije. To moramo njegovati", kazao nam je župan Boban.
Vjekoslav Žužić i njegova mesnica s otoka Krka ove godine ima najbolji pršut i to mu je druga šampionska titula na Danima hrvatskog pršuta. Cijena njegovog ručno rezanog pršuta u trgovinama se, kako nam je rekao, prodaje za 400 kuna kilogram, a po ugostiteljskim objektima za oko 1.000 kuna kilogram.
- Nagrade su poticaj da budemo još bolji i kvalitetniji i potvrda da se trud uvijek isplati. Priznanja poput ovih pridonose i promociji krčkog pršuta, koji je i prvi hrvatski zaštićeni proizvod na razini Europske unije - istaknuo je šampion Vjekoslav Žužić u pratnji supruga i sina.
Tijekom protekle dvije pandemijske godine za proizvođače i ljubitelje pršuta iznimno je bilo važno ne prekidati ciklus proizvodnje, s obzirom da je proces dug i traje i do dvije godine. Kontinuitet proizvodnje uspio se sačuvati, proizvodnja iz godine u godinu raste i trenutno se u Hrvatskoj proizvodi oko pola milijuna komada, a pojede ga se oko milijun komada. Drugim riječima polovica se pokriva iz uvoza.
Veći porast cijena pršuta iduće godine
„Nakon dvije teške pandemijske godine, s inflacijom i ratom u Ukrajini slijedi još izazovnije razdoblje za nas proizvođače. S jedne strane očekuje nas neizvjesna turistička sezona, a s druge rast cijena – kako sirovina tako i energenata, repromaterijala i rada. U konačnici to je već utjecalo na rast cijena gotovog proizvoda. No, to je tek početak. Snažan skok cijena pršuta očekuje kroz narednu godinu rastom cijene svinjskog mesa, a to će u konačnici – gledajući ekonomskom logikom – uzrokovati i manju potražnju“, rekao je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta. Dodao je kako se unatoč pandemiji zadržao kontinuitet i rast proizvodnje pa se u Hrvatskoj trenutno proizvodi oko pola milijuna pršuta, dok ih se pojede oko milijun. Drugim riječima, proizvedemo ih koliko ih i uvezemo.
Veliku šansu u plasmanu hrvatskih proizvoda u turizmu vidi i Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Zorana Milanovića, a u tome pomaže i udruživanje proizvođača poput Klastera hrvatskog pršuta koji okuplja proizvođače od Istre do juga Dalmacije. Naglasio je kako je samodostatna ekonomija zapravo farsa te da nije izvodljiva u državi sa samo 3.8 milijuna ljudi.
- Ekonomija tako male zemlje, kao što je naša, mora biti otvorena, a zarađivati treba na dodatnim vrijednostima na višim razinama, a ne forsirati primarnu proizvodnju, u ovom slučaju svinjogojstvo - rekao je Mačkić.
Dani hrvatskog pršuta povezuju proizvođače
„Ovakve manifestacije su važne za razvoj sektora - osmi Dani hrvatskog pršuta značajni su za promoviranje Lijepe Naše kao jedne od gastronomski priznatih i poznatih destinacija, ali i najbolji način da se proizvođači povežu, kako s potrošačima tako i međusobno, te postanu prepoznatljivi. Ministarstvo poljoprivrede puno ulaže u politiku jačanja prepoznatljivosti domaćih proizvoda budući da u istoj vidimo priliku za podizanje konkurentnosti naših proizvođača. Hrvatska danas na razini EU ima 35 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla te zauzima visoko sedmo mjesto, a tu spadaju i Krčki, Drniški, Dalmatinski te Istarski pršut“, istaknula je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam dodao je kako u razmjeni svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa bilježimo veliki deficit, više od 160 milijuna eura. No, ohrabruje podatak da u razmjeni mesnih prerađevina bilježimo suficit, pri čemu treba posebno istaknuti podatak da nam je u odnosu na 2020. u prošloj godini izvoz proizvoda od buta i plećke, u koje spadaju i pršuti, rastao po stopi većoj od 25 posto i da smo taj izvoz najvećim dijelom realizirali na tržištu Europske unije.
Sutra manifestacija seli na splitske Prokurative na kojima će se moći kušati i kupiti svi nagrađeni pršuti, a najveće zanimanje sigurno će privući šampion s Krka.
