U četvrtak, 03.kolovoza 2017. stupa na snagu Mostov prijedlog izmjene Ovršnog zakona koji je prihvaćen u zadnjem tjednu zasjedanja ovog saziva Hrvatskog sabora. Prijedlog izmjene Ovršnog zakona prihvaćen je jednoglasno i konačno će se pomoći građanima u teškoj socijalnoj situaciji nad kojima se provodi ovrha, i to na način da će se konačno zaštiti jedina nekretnina, zatim da će se omogućiti pravo na smještaj o trošku države u trajanju od 18 mjeseci, da će se povećati iznos primanja ovršenika koji je izuzet od ovrhe ako prima manje od prosječne neto plaće, te da će se zaštiti od ovrhe nekretnina za dug čija je glavnica manja od 20.000 kuna. Mostov prijedlog izmjene Ovršnog zakona trebao je sadržavati još izmjena kojima bi se dodatno pomoglo dužnicima, međutim Vlada je odbila određene amandmane.
- Ponosni smo na ovaj uspjeh, jer to zaista jest uspjeh s obzirom na dosadašnju situaciju s Ovršnim zakonom. Zahvalni smo i kolegama na podršci koju su nam dali prilikom donošenja ovih izmjena. Na žalost, Vlada nije imala sluha za temeljite promjene, odbila je naše amandmane te prihvatila samo određene izmjene. Mi smo kao oporba učinili maksimalno koliko smo mogli i barem malo olakšali život građanima u teškoj socijalnoj situaciji. Ovo su u konačnici promjene zbog kojih Most i postoji, to je naš krajni cilj -, izjavio je predsjednik Mosta nezavisnih lista, g. Božo Petrov povodom stupanja na snagu izmjena Ovršnog zakona.
U nastavku još jednom donosimo objašnjenje prihvaćenih i odbijenih izmjena.
PRIHVAĆENO
- Zaštita jedine nekretnine – jedina nekretnina se štiti od ovrhe osim ako je dužnik kod sklapanja pravnog posla dao izjavu da je suglasan s ovrhom koja se može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Dakle, nema više deložacija iz jedine nekretnine koja nema hipoteku, a ako je kredit ugovoren nezakonitim ugovornim odredbama koje nisu kasnije promijenjene aneksom, treba se zatražiti sudska zabrana ovrhe na iznos nezakonito utvrđenih kamata, sve dok se nezakonita odredba ne riješi sudskim putem.
- Zaštita od ovrhe nekretnine za dug čija je glavnica manja od 20 000 kuna ili čak i ako je veća od 20 000 kuna ako sud ocijeni da je to pravično
- Pravo na smještaj o trošku države u trajanju od 18 mjeseci ovršenicima koji se moraju iseliti iz nekretnine u kojoj stanuju pod uvjetom da ovršenik dobrovoljno proda nekretninu
- Povećanje iznosa novčanog primanja ovršenika koji je izuzet od ovrhe ako je primanje manje od prosječne neto plaće u RH na tri četvrtine u odnosu na dosadašnje dvije trećine
NEPRIHVAĆENO
- Deblokada svih računa ovršenika na kojima ovrha nije uspješno provedena u neprekinutom razdoblju od jedne godine. Očekivani rezultat primjene ove odredbe je smanjenje broja blokiranih kako bi se omogućilo da postanu radno i kreditno sposobni.
- Uvođenje apsolutnog zastarnog roka od 10 godina za provođenje ovrhe kako bi se spriječilo da dužnici budu dužni doživotno ili da njihovim dugovima budu opterećeni i njihovi nasljednici.
- Dokidanje tajnih nenajavljenih deložacija. U uljuđenoj državi očekuje se da se barem osam dana prije najavi predstojeća deložacija.
- Zabrana ovrhe na jedinoj stambenoj nekretnini koja je opterećena hipotekom ako je ovršenik isplatio iznos koji odgovara iznosu glavnice duga, dakle onome što je od kreditora primio. U ukupni iznos koji je od kreditora primio uračunavaju se sva primljena davanja bez obzira odnose li se na glavnicu kamate ili bilo kojih drugih troškova.
- Svaka strana u ovršnom postupku treba snositi svoje troškove kako troškovi ovršnog postupka ne bi za ovršenika nadmašili iznos glavnice duga. Cilj je demotivirati vjerovnike i njihove zastupnike da pristupaju ovrsi s nepoštenom namjerom stjecanja dodatnih koristi od troškova ovršnih postupaka.
- Odgoda ovrhe u potrošačkim odnosima u kojima se vodi sudski postupak protiv vjerovnika radi nepoštenih ugovornih odredaba iz ugovora o kreditu. Onemogućavanje bankama koje ne poštuju odluke suda i ne ugovaraju zakonite kamate da provode ovrhe na nekretnine.
- Zaštita od ovrhe obrtnika koji za svoje poslovanje odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom. Obrtnici, kao i druge fizičke osobe, moraju imati pravo da dio njihovih dohodaka bude zaštićen od ovrhe kako bi mogli nastaviti uredno poslovati. Stoga se u ovrsi nad obrtnicima izuzima iznos dohotka u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj.
