Hoće li kupnja preko granice hrvatskim potrošačima postati rutina - može li se stati na kraj visokim cijenama u trgovinama u Hrvatskoj, te koliki učinak može imati jučerašnji bojkot? Odgovore na ta pitanja potražili smo u središnjem Dnevniku HTV-a.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić na početku gostovanja komentirao je prenapuhane cijene u hrvatskim trgovinama:
- Prije svega, mi smatramo akciju građana legitimnom. Oni, dakle, apsolutno imaju pravo izraziti svoje mišljenje, ali sumirajmo koji su glavni razlozi zašto je došlo do ove situacije. Cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj su za početak porezom znatno više opterećene nego u susjednim zemljama. Ako samo gledamo efektivnu stopu PDV-a na prehrambene proizvode, ona je u Hrvatskoj oko 16 posto, u Sloveniji je 11 posto, u Italiji je još niža - 9 posto, istaknuo je Stojić.
Dodao je da podaci Europske komisije pokazuju da Hrvatska u odnosu na druge članice EU-a nije iskoristila manevarski prostor:
- To je dodatno sniženje stope PDV-a na prehrambene proizvode u prijašnjim godinama, rekao je Stojić.
Nešto slično se već, ipak, pokušavalo - snižavale su se stope PDV-a na određene proizvode, ali nije bilo efekta.
- Mi ćemo dobiti odgovor da je pomoć već dana, međutim ona nije dana kao u drugim državama. Treba, primjerice, uzeti u obzir to da je od 2021. godine do 2023. godine samo trošak energenata za trgovački sektor je porastao 75 posto. Želim istaknuti da je najzanimljivije to da u prihodima trgovaca više sudjeluje država, nego hrvatski radnik koji je tamo zaposlen. Devet posto prihoda je porezni udio države, dok radnici sudjeluju sa šest posto, a vlasnici na kraju dobiju jedva dva posto, objasnio je Stojić.
Veliki trgovinski deficit Hrvatske
Jesu li modifikacije poreza jedini mogući potez?
- Gledamo li ulazne troškove, troškove dobavljača, oni u velikoj mjeri ovise također i o njihovim 'inputima', a vidimo i da cijene prehrambenih sirovina ponovno rastu. To nisu samo kakaovac i kava, to su i sirovine za mliječne proizvode, za meso i za ulja. Na globalnoj se razini opet zagrijava rast cijena, i ono što mi možemo ovdje činiti, to je, naravno, kroz porez, ali ono što je puno bitnije je to da moramo također jačati našu domaću proizvodnju jer Hrvatska ima trgovinski deficit u prehrambenim proizvodima čak 2,5 posto BDP-a. To nema ni jedna zemlja u okruženju, i mi smo onda izloženiji rastu globalnih cijena. Kad god plaćate cijenu preko više ruku, onda cijena bude viša, upozorava Stojić.
Napomenuo je da je Hrvatska malo tržište:
- Talijana je preko 50 milijuna. Oni mogu skalirati nižu cijenu puno lakše. Tamo veleprodajna cijena mora biti niža nego što je na hrvatskom tržištu, rekao je.
Isti proizvodi znatno jeftiniji u stranim trgovinama
Prosječnog hrvatskog potrošača posebno žulja to što je je isti proizvod u istoj trgovini u drugoj zemlji jeftiniji. Je li to manipulacija i zloupotreba stranih lanaca koji onda dođu u Hrvatsku i ovdje duplo naplate neki proizvod koji je primjerice u Njemačkoj puno?
- Ja ne mogu komentirati što se zaista događa od slučaja do slučaja. Taj dobavljač u toj zemlji pregovara s trgovačkim lancem, tamo je drugačiji stupanj konkurencije i recimo neki proizvodi koji su ovdje brend, koji se traže, tamo se ne moraju tražiti i onda se morate po nekim drugim uvjetima probijati na police i ponavljam, dakle, to je tržište koje može biti konkurentnije i ovisno o stupnju konkurentnosti se dogovaraju konačne cijene, smatra Stojić.
"Situacija u kojoj svi gubimo"
Građani su zadovoljni jučerašnjom akcijom i sada se razgovara u javnosti o idejama, primjerice, da se tjedan dana bojkotira jedan trgovački lanac. Ako se to dogodi, hoće li biti neke reakcije?
- To je situacija u kojoj svi gubimo - ne samo trgovački lanci, nego gube ljudi isto tako. Sektor trgovine zapošljava 200 tisuća ljudi, domaća prehrambena industrija još oko 20 tisuća. tisuća ljudi. Prehrambena industrija i trgovinski sektor su važna potpora našem turizmu, gdje još radi oko dvjesto tisuća ljudi. Dakle, od prihoda na PDV, koji je na razini 19% BDP-a, se između ostalog financiraju i rashodi na razini središnje države. Nemojmo biti licemjerni jer država ubiranjem puno više PDV-a, zapravo je i financirala prošlogodišnje povišice za zaposlenike u javnom sektoru. Samo lani 46 posto, a ove godine još 7 posto, dakle, u dva proračunska ciklusa 58 posto. Privatnom sektoru je trebalo 6 godina da digne plaće, što je država napravila u dva proračunska ciklusa, zaključio je Stojić.
Kakve će biti posljedice, odnosno kakve će biti daljnje akcije, hoće li potrošači i dalje poduzimati akcije, a hoće li onda biti i neke reakcije ostalih koji su uključeni u taj lanac kupovine i prodaje, vidjet će se uskoro.
