Preimenovanje dubrovačke zračne luke u Zračnu luku Ruđer Bošković izazvalo je turbulencije među Hrvatima i Srbima, a o novom imenu dubrovačkog aerodroma prenosi Telegram, a piše Guardian.
Vijest da će dubrovački aerodrom nositi ime Ruđera Boškovića, jednog od najvećih matematičara svog vremena, izazvala je u svibnju bijes u istočnoj Hercegovini, jer su tamošnje srpske vlasti potajno namjeravale isto ime dati velebnom aerodromu koji namjeravaju izgraditi tik uz granicu s Hrvatskom.
Dubrovnik je bio poznat kao Ragusa kada se Bošković rodio u samoupravnoj Dubrovačkoj Republici 1711. Majka mu je bila Talijanka te je s 14 godina otišao u Rim kako bi nastavio školovanje, a potom i karijeru. Ali identitet i podrijetlo njegova oca sada su dovedeni u pitanje, što još jednom dokazuje da je pripisivanje mjesta ljudima zeznut posao na Balkanu.
‘Transakcijsko preobraćenje’
Nikola Bošković bio je dubrovački trgovac iz sela Orahov Do, koje se nalazi u planinama nad Dubrovnikom. To selo nalazi se u današnjoj Federaciji Bosne i Hercegovine, ali nedaleko od Republike Srpske i Trebinja gdje su Srbi željeli izgraditi aerodrom i nazvati ga po Ruđeru Boškoviću.
Njihov argument je da su Nikola Bošković i njegova obitelj bili Srbi prije nego što su prešli na katoličanstvo. Srpski znanstvenici tvrde da je Nikolino preobraćenje bilo čisto transakcijsko i učinjeno kako bi se mogao oženiti katolkinjom i nastaviti svoju karijeru u Dubrovniku.
Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić opisao je Boškovića kao “Srbina katolika”. Danilo Kovač, povjesničar sa Sveučilišta Sapienza u Rimu, rekao je da je kod pitanja Boškovićeva etničkog podrijetla ključno priznati da je koncept nacionalnog identiteta imao različito značenje u njegovo vrijeme. “Povijesni zapisi nedvojbeno potvrđuju da je Nikola posjećivao i opisivao srpske pravoslavne crkve i manastire na Kosovu”, rekao je.
Katoličko podrijetlo
Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, odbacio je takve tvrdnje. “Imenovanje zračne luke je naša stvar i nećemo, naravno, nikoga pitati o tome. Naravno da Ruđer Bošković nije Srbin”, rekao je.
Domagoj Vidović, jezikoslovac s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je istraživao Orahov Do, rekao je da je stric Ruđera Boškovića bio je katolički svećenik don Ilija Bošković. “Sve do početka 20. stoljeća u Orahovu Dolu nije živio nijedan pravoslavac. Katoličko podrijetlo Boškovića seže više od 400 godina u prošlost. O tome postoje dokazi u biskupijskim izvješćima, maticama i popisima stanovništva”, kaže.
Natezanje oko proslavljenih bivših stanovnika nije ništa novo. Srbija je 2006. beogradsku zračnu luku nazvala po legendarnom Nikoli Tesli. Tesla je po nacionalnosti Srbin rođen u selu Smiljan, koje se tada, sredinom 19. stoljeća, nalazilo u Vojnoj krajini Austro-Ugarske, danas u Hrvatskoj.
Otimanje za Teslom
Iako jedva da je kročio u današnju Srbiju, Beograd smatra Teslu svojim. Njegov se pepeo nalazi u beogradskom muzeju, a Srpska pravoslavna crkva vodi kampanju da se premjesti u katedralu, unatoč njegovom distanciranom pogledu na vjeru.
Srbija se oštro bunila kada je Hrvatska stavila lik izumitelja na svoje kovanice od 50, 20 i 10 centi kada se pridružila eurozoni početkom godine. Narodna banka Srbije izjavila je za AFP da time Zagreb “uzurpira kulturnu i znanstvenu baštinu srpskog naroda”. Tesla, koji je postao američki državljanin, vjerojatno bi bio zgrožen tim argumentima. “Jednako sam ponosan na svoje srpsko porijeklo i na svoju hrvatsku domovinu. Živjeli svi Jugoslaveni”, rekao je jednom prilikom.
U Bosni, pitanje Trebinja ima još jednu dimenziju, a to je nastojanje bosanskih srpskih nacionalista i njihovog separatističkog vođe Milorada Dodika da ojačaju autonomiju Republike Srpske. Projekt su do sada blokirali hrvatski i bošnjački članovi zajedničkog Predsjedništva, piše Telegram.
