Predstavnici Udruge Vlasnici zemljišta na Marjanu održali su konferenciju za medije na Marangunićevom šetalištu, ispred parcele vlasnika koji je nedavno sudskim rješenjem ostvario pravo prolaza i provoza kroz rampu "Vodosprema".
Riječ je o predmetu jednog od članova Udruge protiv Javne ustanove Park-šuma Marjan, a iz Udruge ističu kako ova odluka nije važna samo za jednog vlasnika, nego za stotine vlasnika parcela na području Marjana.
Izjavu vlasnika, koji zbog emocionalnog stanja nije mogao osobno doći na konferenciju, pročitala je tajnica Udruge Vlasnici zemljišta na Marjanu Maja Jukić. Predsjednik Udruge Ivan Peršić dao je izjavu za medije kod masline i parcele na koju vlasnik, prema navodima Udruge, dvije godine zbog odluke bivše vlasti nije mogao dolaziti.
"Kao da sam postao stranac na zemlji koju moja obitelj posjeduje stoljećima"
Vlasnik je u izjavi poručio da na Marjan dolazi cijeli život te da pristup njegovu poljoprivrednom zemljištu nije nešto što je nastalo nedavno. "U svoje polje nisam počeo dolaziti jučer, niti prije godinu dana. Tamo dolazim desetljećima. Tim sam putem prolazio, dovozio alat i brinuo se o prostoru koji je moja obitelj ostavila meni, kao što su ga prije mene održavale prethodne generacije", poručio je vlasnik u izjavi koju je pročitala Maja Jukić.
Dodao je kako je taj put još uvijek dijelom u vlasništvu njegove obitelji.
"Pune dvije godine nezakonito mi se ograničavao pristup mom polju", naveo je.
U emotivnoj izjavi istaknuo je kako se posljednjih godina osjećao kao da ga se pokušava uvjeriti da na Marjanu više nema što tražiti. "Kao da sam postao stranac na zemlji koju moja obitelj posjeduje stoljećima", poručio je vlasnik.
Udruga: "Sud je utvrdio da je vlasniku nezakonito onemogućen prolaz"
Predsjednik Udruge Ivan Peršić kazao je kako se u ovom slučaju ne radi o bespravnoj gradnji, pogodovanju ili privatnim interesima, nego o temeljnom pitanju vlasničkih prava i načina korištenja prostora koji je postojao desetljećima.
"Radi se o jednom temeljnom pitanju – mogu li se vlasnicima zemljišta jednostrano ukinuti prava i način korištenja prostora koji su postojali desetljećima", poručili su iz Udruge.
Prema navodima Udruge, Općinski sud u Splitu utvrdio je da je vlasniku nezakonito onemogućen prolaz kroz rampu "Vodosprema" te je naložio uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno omogućavanje prolaza i provoza do njegove parcele.
Iz Udruge ističu kako je sud pritom utvrdio da se takav način korištenja prostora odvijao dugi niz godina te da je predstavljao posljednje mirno posjedovno stanje koje uživa pravnu zaštitu.
Posebno su naglasili da odluka, kako tvrde, nije donesena samo na temelju nečijih tvrdnji, nego uz sudsko vještačenje kojim su evidentirani trasa pristupa, položaj rampe, parkirališta i način korištenja prostora prije zabrana uvedenih posljednjih godina.
"Marjan nije samo šuma i javni prostor"
Vlasnik je u svojoj izjavi poručio kako sudska odluka za njega ima osobnu, ali i širu važnost.
"Važna mi je jer predstavlja potvrdu da nam se zbog netočnog tumačenja Zakona o zaštiti prirode nezakonito uskratilo pravo korištenja prometnica i prostora za parkiranje vozila. Privatno vlasništvo nije i ne može biti prijetnja zaštiti prirode", naveo je.
Naglasio je i da vlasnici zemljišta nisu protiv zaštite Marjana.
"Nikada nisam bio protiv zaštite Marjana. Naprotiv. Volim ga kao što ga svi mi Splićani volimo, pa onda još i malo više jer je jedan njegov dio samo moj. Dokaz moje ljubavi su moje masline, moj vrt i moje polje, a najviše moje uloženo vrijeme", poručio je vlasnik.
U izjavi je istaknuto i kako Marjan nije samo šuma i javni prostor, nego i prostor Meja, privatnih poljoprivrednih parcela i obiteljskog nasljeđa.
"Meje su zadnje što je ostalo od splitskog polja. Meje su kulturni krajolik i tradicija našeg grada", navedeno je u izjavi.
Traže zonu tradicionalne poljoprivrede u novom GUP-u
Udruga Vlasnici zemljišta na Marjanu traži da se u novom GUP-u Grada Splita privatne parcele koje su u katastru evidentirane kao poljoprivredno zemljište prestanu planski prikazivati kao javna namjena ili šuma.
Traže uspostavu zone tradicionalne poljoprivrede na južnim padinama Marjana, odnosno na Mejama, kako bi se omogućila obnova vrtova, maslinika, vinograda, voćnjaka i drugih tradicionalnih poljoprivrednih kultura koje su, kako ističu, stoljećima oblikovale taj prostor.
"Nadamo se da će i ova sudska odluka pogurati našu udrugu prema konačnom cilju – a to je da se u planskim dokumentima Grada Splita konačno evidentira zona tradicionalne poljoprivrede na Mejama i da se na našim privatnim poljoprivrednim parcelama nakon 40 godina prestane lažno planirati javna namjena", poručio je vlasnik u izjavi.
Protupožarna zaštita i pristupni putovi
Iz Udruge upozoravaju i na protupožarni aspekt cijelog problema. Navode kako službeni Elaborat procjene ugroženosti od požara Park-šume Marjan predviđa poboljšanje pristupa južnim padinama kroz izgradnju i uređenje protupožarnih putova te razvoj hidrantske mreže.
Posebno spominju trase ulica koje su, prema njihovim navodima, već ucrtane u katastar – Supilovu i Pod Kosom.
"Ako stručnjaci za zaštitu od požara smatraju da južne padine trebaju više pristupnih putova i bolju dostupnost za interventna vozila, zašto se istovremeno vlasnicima – kojima su te ceste jedini pristupni put – onemogućava pristup njihovom zemljištu?", upitali su iz Udruge.
Dodali su kako upravo vlasnici održavaju velik dio prostora, uklanjaju raslinje, obrađuju zemljište i time predstavljaju važan čimbenik zaštite od požara.
"Održavani maslinici, voćnjaci, vinogradi i obrađene površine predstavljaju prirodne protupožarne pojaseve i važan element prilagodbe klimatskim promjenama", poručili su.
"Vlasnici nisu problem Marjana"
Udruga traži i osnovnu infrastrukturu bez koje, kako ističu, nema ni poljoprivrede ni učinkovite zaštite od požara – pristupne putove, vodoopskrbu i hidrantsku mrežu.
Od Grada Splita traže da kroz novi GUP i odgovarajuće urbanističke dokumente jasno definira što je na području zone tradicionalne poljoprivrede dopušteno, a što nije dopušteno graditi, kako bi se uklonile dugogodišnje pravne nejasnoće i različita tumačenja.
Smatraju i da bi splitski Zavod za urbanizam trebao izraditi stručni prijedlog tipskih poljskih kućica i gospodarskih objekata, prilagođenih krajobraznim, kulturnim i prirodnim vrijednostima Marjana. Takvi objekti, poručuju, trebali bi biti skromnih dimenzija i namijenjeni isključivo poljoprivrednoj proizvodnji, smještaju alata, opreme i osnovne infrastrukture potrebne za održavanje zemljišta.
"Drugim riječima, ne tražimo ništa više od onoga što je potrebno da se privatno poljoprivredno zemljište ponovno koristi kao poljoprivredno zemljište – na korist vlasnika, grada, prirode i budućih generacija", poručili su iz Udruge.
Zaključno su istaknuli:
"Vlasnici privatnih poljoprivrednih parcela na Mejama nisu problem Marjana, oni su njegov prirodni partner."
