Komemoracijom i kolonom sjećanja "Poginuli u mislima i srcima" obilježena je 27. obljetnica stradanja mještana Škabrnje. Kod spomen-obilježja masovne grobnice zajednički vijenac položili su predstavnici Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata. Pročitana su imena poginulih. U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održana je Misa za sve stradale u Domovinskom ratu.
Legendarni ratni zapovjednik samostalnog škabrnjskog bataljuna Marko Miljanić procijenio je za HRT da je danas u Škabrnji oko 15 000 ljudi, najviše u 27 godina komemoracija u Škabrnji. Me njima je i general Ante Gotovina. "Škabrnja se nije mogla obraniti. Živjeli smo u uvjerenju da ćemo je obraniti i u tri mjeseca obranili smo je desetine puta. No netko je pogriješio kada je potpisano haško primirje i civili vraćeni - to je bio veliki teret hrvatskim braniteljima Škabrnje", rekao je Miljanić. Zapovjednik 9. kninskog korpusa Ratko Mladić, zapovjednik njegove elitne motorizirane brigade Tripko Čečović, zapovjednik pješaštva Sretko Lakić, zapovjednik specijalnih postrojbi Mile Uzelac - to su sve pukovnici i današnji generali krivi za zločin u Škabrnji, a hrvatskom pravosuđu mogu dati njihove adrese", dodao je.
Naši mještani navikli su živjeti s time, puni osjećaja i ponosa, vrijeme čini svoje, ali život i otvorenost životu je neminovna. Koliko god prilike bile teške, ponekad i kontroverzne, mi kršćanski i ljudski uvijek gledamo pozitivno i u budućnost, rekao je Nedjeljko Bubnjar, načelnik općine. S ponosom navodi kako je Škabrnja jedna od pet općina iz kojih nema iseljavanja, a natalitet je uvijek u plusu. Nada se da će ti trendovi ostati. Izrazio je povjerene u institucije. Ovo što se događa u Škabrnji, to je naša pobjeda, rekao je.
Među mnogobrojnim uzvanicima u škabrnjskoj koloni sjećanja je i general Ante Gotovina. Komemorativnim programima nazoče izaslanik predsjednice načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić.
U jutro 18. studenog srpski agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava.
