Ovaj mjesec često smo izvještavali o poplavama u Kaštelima, konkretnije u Kaštel Novom i Kaštel Starom, ali su na adresu naše redakcije stigle pritužbe građana iz Kaštel Sućurca, koji se s pravom osjećaju zapostavljeni. Stanovnici stare gradske jezgre Kaštel Sućurca godinama se suočavaju s poplavljanjem njihovih ulica, s čim su upoznate i nadležne službe, ali vrhunac plavljenja je bio ove godine, kako nam pričaju, gdje im je voda došla do grla. Sućurački Get sastoji se od nekoliko ulica koje se nalaze ispod razine mora, te popljavljanje tih ulica uzrokuje i najobičnija plima, a u spoju s južinom kroz šahte se vraćaju i oborinske vode i fekalije.
Tonči Bratinčević, Jovo Beara i Slaven Milković samo su neki od stanara Geta koji su me dočekali kako bi ispričali svoju priču.
.png)
- Esencija problema u odnosu na Donja Kaštela, s kojima mi suosjećamo, našim sugrađanima, je što su tamo udari vjetra puno jači ali oni imaju mehanizme, u smislu pravljenja brana s kojima mogu, donekle, zaustaviti plavljenje. Njima će se to desiti možda dva puta godišnje, ali naš problem su cijevi oborinskih voda koje su postavljene nisko i idu direktno u more. Pod utjecajem niskog tlaka more se diže i cijevi se pune, te vraćaju i more, odvodne vode pa i fekalije – započinje priču Milković.
Kako Sućurani navode, poplavljanje se znalo dogoditi dva do tri puta godišnje po nekoliko centimetara, pa su sami pronalazili načine obrane i borbe. Danas je to druga stvar...
- Preko mjesec dana voda je po našim ulicama, kućama, konobama i to je teška dramaturgija. Razina poplavljene vode sad se popela na 30 do 40 cm što ugrožava naš život. U roku pola sata do sat vremena more se izlije toliko da dobijete te spomenute centimetre, pa niti možete izaći iz kuće niti možete ući u kuću, ako ste došli s posla – nastavlja Milković.
- Zidovi naših kuća su jako debeli, u prosjeku je da ta debljina oko 80 cm i takve zidove je nemoguće osušiti bez nekog uređaja. Većina nas nema financija za kupovinu takvih isušivača zraka, a u drugu ruku prirodnim putem takve kuće se mogu osušiti tek na ljeto. Mi mjesecima živimo u vlazi, a tu je pretežno starije stanovništvo, ponešto mladih obitelji te je naše zdravlje konstantno ugroženo - pojašnjava Beara.
- Nama problem stvara i sol koja ostane u zidovima i uvijek stvara vlagu, a kuće su nam građene od materijala koji upijaju vodu kako bi se ti debeli zidovi donekle izravnali – kazuje nam Bratinčević.
Prvi red do mora...
Postoje uvriježeno mišljenje kako je prvi red do mora najskuplji, najbolji i najprivilegiraniji, pričaju nam sugovornici ali u tom prvom redu do mora u Sućurcu žive samo Sućurani. Naći će se tu poneki apartman ili kućica koju su kupili stranci ali u većini slučajeva tu su fetivi Kaštelani. U Getu najčešće živi starija populacija srednjeg imovinskog stanja, a stalno poplavljanje njihovih kuća im je veliki udar na kućni buđet. Moramo napomenuti kako konstantno udisanje vlažnog zraka i gljivica jako šteti organizmu.
- Mi radimo Sizifov posao prilikom poplavljanja. Preko noći uspijemo izbaciti vodu iz naših kuća, a ujutro nas dočeka isto. Uz to spoj vode i električnih instalacija je poguban. Mi riskiramo živote. Prijeti nam opasnost od strujnog udara. Ne može nam prići Hitna pomoć, nedavno je našoj susjedi bila potrebna pomoć, a kad su ju vratili nisu ju mogli uvesti u kuću. Postali smo robovi naših kuća. U naselju žive i djeca kao i invalidi koji se otežano kreću te im je važan pristup medicinske skrbi. Kvaliteta života nam je ugrožena – pojašnjavaju.
Naši sugovornici ističu kako im nitko iz Grada Kaštela nije došao popisati štetu niti ukazati na pomoć. Osobno su pojedinci odlazili u Grad Kaštela kako bi prijavili štetu ali su im zatraženi dokazi. Povjerenstvo nije izašlo u Sućurac kako bi popisalo štetu, po riječima Sućurana što njih dodatno ljuti te se smatraju dijelom Kaštela za koje se nitko ne brine.
- Naša osnovna oprema su gumene čizme, ribarsko odijelo, kante, krpe... Uništeni su nam domovi, bijela tehnika i tu pričamo o tisućama eura štete. Ako vodu iz kuće izbacujemo u ulicu, pune se šahte, a ako pak ubacujemo u kućnu kanalizaciju, ona vraća i oborinsku i fekalije kroz sifon. Nama je, stvarno, voda došla do grla – kazuje Bratinčević.
O rekonstrukciji rive i pljavljenju razgovaralo se na Gradskom vijeću
Njihov dio rive je upitne kvalitete pa smatraju kako bi se za sanaciju rive trebala koristiti sredstava iz EU fondova. Osim toga samu rivu bi trebalo proširiti jer je ona danas dvotračna prometnica (govorimo o djelu rive od Velikog mula prema istoku), a većina mještana ju koristi kao šetnicu što ugrožava i sigurnost građana, a jedan dio te rive koristi se i kao parking prostor. Građani nisu optimistični s planovima rekonstrukcije rive jer kako navode spomenuti dio rive i Get je zaštićeno kulturno dobro ali Grad Kaštela jedini u Hrvatskoj ima Plan upravljanja obalnim područjem.
Na sjednici Gradskog vijeća koja je bila početkom ovog mjeseca vijećnik Nikša Treselj u aktualnom satu postavio je pitanje izgradnje rive u Kaštel Sućurcu te se dotaknuo Projekta protiv poplavljanja stare gradske jezgre. Odgovor na njegovo pitanje ponudio mu je gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović koji je istaknuo kako je prije deset godina donesena Studija o zaštiti poplavljanja na području grada Kaštela i kako su iz te Studije pokrenuti određeni projekti. Također je naglasio kako pod tim misli izradu Studije o Getu u Kaštel Sućurcu po kojoj će se izraditi Plan protiv plavljenja stare gradske jezgre.
Planovi Lučke uprave
Upit o rekonstrukciji rive od Velikog mula prema istoku Sućurca uputili smo i ravnatelju Lučke uprave splitsko-dalmatinske županije, Domagoju Maroeviću koji nam je kazao kako je u pregovorima s gradonačelnikom Kaštela te nisu odustali od rekonstrukcije rive (kako kruže priče u kuloarima) nego su u pregovorima s nadležnim službama.
- Mi smo izradili idejni projekt rive (o kojem ćemo pisati u narednom tekstu) ali isti nije dobio građevinsku dozvolu jer središnji dio rive je pod Konzervatorskim odjelom, tako da tu nije moguće graditi lukobran. Dok čekamo odgovor konzervatora nama su ruke vezane ali sam u dogovoru s gradonačelnikom te ćemo obići taj dio rive, snimiti situaciju te razgovarati o mogućnostima. Po projektu koji smo izradili, građevinsku dozvolu bi trebali dobiti do 2027. godine i na zapadnom dijelu rive izgraditi lučicu koja je predviđena za 300 vezova. Za nju je u tijeku ishođenje građevinske dozvole - pojašnjava Maroević.
Upit o projektima uputili smo i na Grad Kaštela gdje nam je objašnjeno kako se ovih dana odvijaju sastanci s predstavnicima Građevinskog fakulteta.
- U siječnju 2026. godine izrađeno je posebno Idejno rješenje odvodnje oborinskih voda stare jezgre Kaštel Sućurca. Trenutačno su u tijeku aktivnosti usmjerene na: razmatranje i potvrdu predloženih tehničkih rješenja
- dopunu geodetskog snimka na dijelovima obuhvata na kojima nedostaju podaci,
- provedbu geotehničkih istražnih radova koji bi trebali obuhvatiti ukupno 12 istražnih bušotina, i to do osnovne stijenske mase te najmanje 2 m u stijenskoj masi u zoni nasipa, odnosno najmanje 10 m na dijelu terena sa zanemarivim nasipom
- provedbu geoelektričnih topografskih istraživanja duž opsega zahvata, kao i duž ulica gdje je to moguće
- provedbu ispitivanja georadarom duž opsega zahvata, kao i po ulicama gdje je to moguće
Do provedbe trajnog rješenja nadležne službe će i dalje intervenirati u izvanrednim situacijama te poduzimati privremene mjere zaštite kad god to okolnosti zahtijevaju.
Naglašavamo da nam je suradnja s građanima iznimno važna. O svim daljnjim koracima, rokovima i planiranim radovima javnost će biti pravodobno informirana, a predstavnici Mjesnog odbora bit će uključeni u komunikaciju tijekom pripreme i realizacije projekta.
Grad će u okviru svojih nadležnosti, poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se provedba planiranih mjera maksimalno ubrzala – stoji u priopćenju.
Grad Kaštela u dogovoru s Građevinskim fakultetom želi ugraditi pumpe u odvodne kanale te će se tako smanjiti prodiranje mora u ulice. Po riječima Sućurana to je njima jedino rješenje koje bi riješilo njihove goruće probleme.
- Mi pružamo ruku suradnje ali nećemo odustati od naših zahtjeva jer tako odustajemo od nas samih. Želimo da naš vapaj dopre do onih do kojih bi trebao doprijeti, želimo koristiti sve mehanizme koji su nam ponuđeni i dopušteni. Uvijek smo za konstruktivni razgovor ali nešto se treba promijeniti sad, ne sutra i ne u dogledno vrijeme. Zašto smo mjesto – slučaj. Ne želimo biti slučaj. Želimo biti ravnopravni građani ovoga grada koji imaju privilegiju živjeti u suhim kućama, ne bojati se strujnog udara i ne živjeti s fekalijama u ulicama u 2026.godini. Pa tražimo li puno – pitaju se građani Sućurca.
