Rak gušterače prošle je godine u Hrvatskoj odnio gotovo 800 života, a samo 2020. u Europskoj uniji više od 132 tisuće.
Zbog alarmantnih brojki, Hrvatsko gastroenterološko društvo pokrenulo je inicijativu “Ljubičasti studeni” – mjesec podizanja svijesti o ovoj bolesti. Riječ je o raku s najnižom stopom preživljenja u Europi, koji zbog ubrzanog načina života sve češće pogađa i mlade. A najopasnije je to što se u većini slučajeva otkrije prekasno.
Zašto je rak gušterače toliko opasan i kako svatko od nas može promjenom navika smanjiti rizik od oboljenja? S predsjednicom Hrvatskog gastroenterološkog društva Ivanom Mikolašević razgovarala je reporterka RTL-a Danas Tea Mihanović.
Kakva je pojavnost raka gušterače u Hrvatskoj?
Nažalost, posljednjih godina bilježimo porast incidencije raka gušterače, dakle osobito u mlađe populacije u dobi između 40 i 50 godine. Ono što nas osobito zabrinjava su projekcije da će do 2035. godine incidencija porasti za čak 40 posto. Ono što nas sljedeće zabrinjava je niska stopa preživljenja od raka gušterače, odnosno svega 8 posto pacijenata preživi dulje od pet godina.
Zašto sve više mladih ljudi obolijeva?
Ono što cijelo vrijeme govorimo, svi mi vodimo nekakav moderan stil života, odnosno tu nam je pušenje, alkohol, pretilost, šećerna bolest, brza prehrana, crveno meso. To su upravo glavni čimbenici rizika za razvoj raka gušterače.
Zašto je liječenje raka gušterače toliko zahtjevno? Spomenuli ste mi ranije i Pavarottija.
Poznati operni pjevač Pavarotti je umro od raka gušterače. Sigurno je to čovjek koji je imao na raspolaganju svu medicinu ovoga svijeta. Zašto je tako velika smrtnost od raka gušterače? Jer sam rak gušterače ima, nažalost, tih i podmukao tijek. Gušterača je organ koji je smješten retropetritualno, znači duboko u trbuhu. To znači da rak gušterače mora do određene razine narasti da bi on zapravo dao simptome kao što su, na primjer žutilo kože, bolovi u leđima, novonastala šećerna bolest, začepljenje dubokih vena nogu, ali u trenu kada rak gušterače da simptome, tada se, nažalost, radi o lokalno uznapredovaloj ili metastatskoj bolesti gdje imamo ovo loše preživljenje od svega 8 posto.
Što onda uopće možemo napraviti da ga spriječimo?
Ono što možemo napraviti je, nažalost, danas jedino modifikacija ovih rizičnih čimbenika koje sam navela i suradnja s vama medijima. Struka radi na dizanju svjesnosti i znanja o rizičnim čimbenicima za rak gušterače.
