Obnova Grada Zagreba i okolice od potresa trebala bi se znatno financirati iz investicijskih projekata koji bi povećali vrijednosti trenutno oštećenih zgrada, a time financirali sami trošak obnove. Tako bi se izbjegao nepravedan udar na džepove svih građana i osigurala prilika da se obnova usmjeri prema izgradnji i viziji metropole s novim licem, poručile su u utorak Stranka s Imenom i Prezimenom i Pametno, najavljujući da pripremaju sveobuhvatni model obnove Grada Zagreba i okolice od posljedica potresa.
„Nećemo podržati prijedlog zakona u prvom čitanju. Odbacujemo pristupe financiranja po modelu 60:20:20, u kojem se velika većina obnove financira iz javnih sredstava, a manji dio iz sredstava vlasnika nekretnina. Smatramo neprihvatljivim da država propiše model financiranja obnove koji ne razlikuje obnovu jedine nekretnine u okolici Zagreba i nekretnine koja se nalazi u strogom centru Zagreba, a u vlasništvu je osobe koja je nekretninu kupila za investiciju“, kazala je Dalija Orešković, naglasivši da rezultat ovog zakona mora biti energetski održiv i komunalno osnažen grad.
Kako je dodala, potrebno je voditi računa i o tome da statički narušen centar ne izazove ekonomski i socijalno narušene odnose i novu nejednakost. Dugoročna sanacija zbog toga mora uvažavati zahtjeve pravičnosti te ravnotežu interesa svih društvenih skupina. Međutim, o tome još nije moguće govoriti, budući da nije utvrđeno točno činjenično stanje o oštećenim nekretninama, nisu razrađeni socijalni kriteriji, niti razriješeni vlasnički odnosi.
„Sporno je i to što će se sufinanciranje provoditi po programu kojeg će predlagati Vlada, bez suglasnosti Sabora, čiji će detalji i parametri u trenutku donošenja Zakona biti potpuna nepoznanica. Naknadno definiranje specijalnih uvjeta i kriterija stvara prostor pogodovanju privatnim interesima, i o tome moramo na vrijeme povesti računa“, rekla je Orešković.
Prema riječima Marijane Puljak, kao urbanistički nedovršen i neuređen grad, Zagreb se suočava s velikim infrastrukturnim problemima. Stoga je obnovu nakon potresa potrebno iskoristiti za otvaranje nove perspektive razvoja grada, Zagreba za 22. stoljeće. Osim toga, nije dobro da se zakon donosi samo za jedno područje. Kako je istaknula, trebao bi postaviti okvir za rješavanje svih drugih mogućih ugroza na prostoru cijele države pa njegov model treba biti univerzalan.
„Građanima čija je imovina stradala u potresu treba pomoći, to je neupitno. Ali, nije svaka obnova potpuno ista. Treba voditi računa o vrsti nekretnine, vlasništvu, je li održavana ili ne, ima li osiguranje, je li jedina nekretnina za stanovanje ili jedna od mnogih nekretnina, ima li mogućnost nadogradnje i financiranje obnove na taj način. U zakon treba ugraditi i brigu o budućnosti, kroz koju bi se propisale obaveze osiguranja nekretnine od ugroza, prema uzoru na neke od najnaprednijih zemlja. U njima je osiguranje nekretnine od potresa obvezno, a premija se određuje prema razini rizika o potresa i stanju nekretnine. Dobro osmišljenim modelima bi se vlasnici motivirali da svoje nekretnine obnavljaju i podižu razinu zaštite, a smanjuju premije osiguranja, te na taj način minimiziraju buduće rizike i za sebe i za državu“, pojasnila je Puljak.
