Poljski veleposlanik u Hrvatskoj Pawel Czerwinski smatra da Europa i Ukrajina imaju razloga za oprezni optimizam nakon jučerašnjeg razgovora u Washingtonu između Volodimira Zelenskog i europskih čelnika s
Kao prvi rezultat naveo je jedinstvo transatlantske zajednice nabrajajući kako su na sastanku bili prisutni predstavnici SAD-a kao domaćina, čelnici europskih država, Europske unije i NATO-a.
“Ne znamo još mnoge detalje i mislim da nije sve bilo objavljeno u javnosti, ali mislim da imamo razloge za neki oprezniji optimizam. Mislim da smo za jedan korak bliže miru. Naglasio bih možda tri rezultata ovog sastanka koji su od najveće važnosti za cijeli mirovni proces i perspektivu okončanja rata, koji je počeo neisprovociranom ruskom agresijom na Ukrajinu i koja je jedan od izraza ruskog imperijalizma te vođenja ruske vanjske politike”, kazao je Czerwinski u emisiji Novi dan na N1 televiziji.
Kao prvi rezultat naveo je jedinstvo transatlantske zajednice nabrajajući kako su na sastanku bili prisutni predstavnici SAD-a kao domaćina, čelnici europskih država, Europske unije i NATO-a.
Jedinstvo zapadnog svijeta
“Nisu se ispunili strahovi da dođe do raskola u stavovima između SAD-a i EU. Ne, ovdje je slobodni i zapadni svijet pokazao jedinstvo”, rekao je.
Drugi rezultat su sigurnosna jamstva Ukrajini, istaknuo je. “Bit će slična onima koje uživaju članice NATO saveza. Neće biti isto jer Ukrajina nije članica, ali bit će slično i to je veliki korak naprijed. Međutim, to moraju biti stvarno čvrsta jamstva jer Ukrajina ima jako loše iskustvo s multilateralnim jamstvima iz 1994., kad se odrekla nuklearnog oružja. Ona su trebala biti vječna, a pokazalo se da nije tako. Zato sad to mora biti mnogo bolje planirano i izvršeno”, rekao je.
Smatra da je najvažniji ishod sastanka dogovor o trilateralnom sastanku SAD-a, Ukrajine i Rusije, uz mogućnost prisustva EU. “Mislim da to nije loša ideja jer EU zaslužuje biti globalni igrač, na razni SAD-a, Kine, Rusije”, dodao je.
Kao prvi rezultat naveo je jedinstvo transatlantske zajednice nabrajajući kako su na sastanku bili prisutni predstavnici SAD-a kao domaćina, čelnici europskih država, Europske unije i NATO-a.
Jedinstvo zapadnog svijeta
“Nisu se ispunili strahovi da dođe do raskola u stavovima između SAD-a i EU. Ne, ovdje je slobodni i zapadni svijet pokazao jedinstvo”, rekao je.
Drugi rezultat su sigurnosna jamstva Ukrajini, istaknuo je. “Bit će slična onima koje uživaju članice NATO saveza. Neće biti isto jer Ukrajina nije članica, ali bit će slično i to je veliki korak naprijed. Međutim, to moraju biti stvarno čvrsta jamstva jer Ukrajina ima jako loše iskustvo s multilateralnim jamstvima iz 1994., kad se odrekla nuklearnog oružja. Ona su trebala biti vječna, a pokazalo se da nije tako. Zato sad to mora biti mnogo bolje planirano i izvršeno”, rekao je.
Smatra da je najvažniji ishod sastanka dogovor o trilateralnom sastanku SAD-a, Ukrajine i Rusije, uz mogućnost prisustva EU. “Mislim da to nije loša ideja jer EU zaslužuje biti globalni igrač, na razni SAD-a, Kine, Rusije”, dodao je.
‘Putin nije svjestan da postoje i druge velesile’
Poljski veleposlanik važnim smatra izravne pregovore Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.
“Naime, Putin, ratni zločinac i čelnik tehnološki zaostale zemlje zacrtao si je određivati sudbinu svijeta s Trumpom, nesvjestan da postoje i druge velesile. Ne može podijeliti cijeli svijet kao stol za svoju igru. Zato će morati direktno pregovarati sa Zelenskim, kojeg mrzi i kojeg je više puta pokušao ubiti. Najvjerojatnije će sve biti izvedeno tako da prvo svjedočimo bilateralnom sastanku Putina i Zelenskog, koliko god se to ne sviđa ruskom predsjedniku. Zatim će doći do trilateralnog sporazuma, što podržava i Europska unija jer bez Ukrajine u direktnim pregovorima nema njezine budućnosti. To je u najboljem interesu Europe jer naša budućnost vezana je uz Ukrajinu”, rekao je.
Naglasio je da Poljska neće svoje vojnike slati u Ukrajinu.
Poljska neće slati vojnike u Ukrajinu
“Članstvo u tzv. Koaliciji voljnih ne podrazumijeva slanje vojske u Ukrajinu. Poljska otpočetka naglašava da neće slati svoju vojsku u Ukrajinu. Iz dva razloga, prvi je povijesni, a drugi tehnički jer su naše oružane snage već dovoljno opterećene na granicama s Rusijom i Bjelorusijom. Svjedočimo hibridnom ratu, koji nije otvoren, ali imamo terorističke napade, imamo diverzije, uništavanje infrastrukture, napade na graničnu policiju i policiju… Za sve to je odgovorna Rusija, kao i Bjelorusija”, poručio je.
Uvjeren je da će Putin nastaviti s napadima ako Europa ne uspije zaustaviti ruske snage u Ukrajini.
“To je sto posto. Pogledajte nacističku Njemačku iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Konstantno su se pomicale granice i onda je došlo do otvorenog rata protiv Poljske. Nemam ni najmanjih nedoumica. Ako Ukrajina padne, samo je pitanje vremena kad će biti sljedeća agresija i tko će biti sljedeća žrtva. Baltičke države su u najvećoj opasnosti jer su male i imaju manje prepreka. Finska je druga priča, Rusi su na njoj već polomili zube i mnogo je šuma, planina, jezera. Uz to, Finaca je pet milijuna, Estonaca milijun i pol. A u opasnosti je i Moldavija. Rusima se ne može vjerovati”, zaključio je.
‘Sankcije su imale učinka’
Veleposlanik smatra kako su sankcije koje je Europa nametnula Rusiji ipak imale učinka.
“Zaobilaženje sankcija je sigurnosni problem, ali ne može se govoriti da su bile potpuno bez učinka. Koliko se sjećam, uvoz ruskog plina tijekom rata u Ukrajini padao je za 63 ili 64 posto. To znači da Europa više nije ovisna o ruskim energentima. Ako se sjećate zime 2021. na 2022. i na 2023., kad je vladala panika da će se Europa smrznuti, kako je ruska propaganda navodila, to se nije dogodilo. Samo smo morali pronaći alternative za greške koje je stvorila bivša njemačka kancelarka Angela Merkel. Ti njezini potezi su stvar prošlosti. Poljska već ima druge izvore”, rekao je.
Odnose Poljske i Hrvatske ocijenio je odličnima.
‘U Hrvatskoj 700.000 poljskih turista’
“Imamo slične ili identične poglede na sve međunarodne probleme i sve što brine države Europe zbog međunarodne situacije. Nema otvorenih pitanja u našim odnosima. Imamo impozantnu robnu razmjenu. Samo prošle godine premašili smo 2,2 milijarde eura, a u prvoj polovici tekuće godine bilo je više od 800 milijuna pa očekujemo da će u ovoj godini biti premašeno tri milijarde. Tu je i suradnja na području obrane. Ministar Ivan Anušić imao je uspješan posjet Poljskoj i sad čekamo posjet našeg ministra obrane Hrvatskoj tijekom jeseni. Ne treba zaboraviti ni turizam. Imamo pozitivnu bilancu s Hrvatskom, koja više uvozi nego izvozi, ali ravnoteža se postiže dolaskom naših turista u Hrvatsku. Samo ove godine, do kraja srpnja, bilo je gotovo 700.000 naših turista ovdje. Odlični su nam i međuljudski odnosi”, oduševljeno je nabrajao.
Komentirao je i skok cijena u Hrvatskoj.
‘Sunce i more nisu dovoljni turistima’
“Nije skupo samo Poljacima, svima je skupo i neki se čude kako Hrvati uopće žive cijelu godinu ovdje. Mislim da cijene nisu problem kao takve, nego razlika između cijene i kvalitete. Drugim riječima, za isti novac dobije se više i kvalitetnije u Grčkoj ili Portugalu. Hrvatska je prelijepa i mislim da većina hotelijera i turističkih menadžera još uvijek misli da su lijepa država, sunce, more i planine dovoljni. Ljudi danas trebaju više i visoka kvaliteta turističke ponude odlučuje o uspješnoj konkurentnosti”, rekao je.
