Udruga za inkluziju "Lastavice" Split djeluje s ciljem promidžbe kvalitete življenja, samostalnog stanovanja i osamostaljenja osoba s intelektualnim teškoćama.
Osnovna djelatnost Udruge je skrb i uključivanje ovih osoba u redovne uvjete života, u skladu s njihovim potrebama i mogućnostima, te pružanje skrbi izvan vlastite obitelji.
U sklopu Udruge djeluje i projekt pod nazivom Socioterapijski klub čiji je cilj odgovorit na potrebu za organiziranjem sustava koji je kroz različite terapijske aktivnosti omogućio rehabilitaciju, resocijalizaciju i reintegraciju osoba s psihičkim teškoćama na području Splita.
Važnost očuvanja mentalnog zdravlja
Jedna od aktivnosti u sklopu projekta je edukacija i savjetovanje. Tako su u srijedu, 22. studenog održali Okrugli stol: Mentalno zdravlje u zajednici.
Panelisti, Marina Vidović, predsjednica Udruge Feniks, Aleksandra Hajdić, stručna savjetnica za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju iz HZZ-a, Tea Knezović, mag.soc rada iz Zavoda za socijalni rad, Iris Marin Prižmić, mag.med.tech iz KBC-a Split te Edita Veljačić dali su odgovore na pitanja kao što su:
Koji su primjeri dobre prakse i dostupnih usluga? Koje su glavne poteškoće s kojima se susrećemo?
Kako unaprijediti suradnju među različitim sektorima uključenima u pružanje usluga?
Što je potrebno da unaprijedimo i bolje iskoristimo resurse lokalne zajednice?
„Mentalno zdravlje je stanje blagostanja u kojemu pojedinac ostvaruje vlastite potencijale, nosi se s normalnim životnim stresovima, produktivno radi i u mogućnosti je doprinijeti svojoj zajednici“, uvodno su objasnili panelisti, a potom su istaknuli važnost očuvanja mentalnog zdravlja.
„Za očuvanje mentalnog zdravlja je važno ulaganje u emocionalnu, psihičku, društvenu, tjelesnu i duhovnu dobrobit. Dobro mentalno zdravlje omogućuje pojedincu da se odupre životnim poteškoćama i pomaže u smanjenju rizika za razvoj mentalnih poremećaja“, naglašavaju.
No, ono što utječe na razinu funkcioniranja svakog pojedinca je niz bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Tako su panelisti pojasnili što je to biopsihosocijalni model.
„Biološki čimbenici kao što su spol, tjelesno zdravlje, hormoni i sl., psihološki čimbenici na koje se odnosi ponašanje, ličnost, vještine suočavanja, stavovi i uvjerenja, te socijalni čimbenici koji podrazumijevaju obrazovanje, odnose s vršnjacima, itd. utječu na mentalno zdravlje, IQ te temperament svakog pojedinca“, objasnili su.
Strateški okvir za razvoj mentalnog zdravlja
Psihosocijalni stres jedan je od važnih rizičnih čimbenika za nastanak i održavanje poteškoća u mentalnom zdravlju te pridonosi porastu poremećaja mentalnog zdravlja stoga je potrebno planirati specifične intervencije za smanjenje negativnog stresa na zdravlje ljudi. Procjenjuje se da će samo depresija u ukupnoj populaciji do 2030. godine biti drugi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima, odmah nakon ishemijske bolesti srca. U Republici Hrvatskoj dodatne su izazove donijele i posljedice rata i tranzicijskog razdoblja, uključujući porast socijalne nesigurnosti te broja osoba s poremećajima povezanim sa stresom i broja osoba koje zloupotrebljavaju psihoaktivne tvari. Dodatne okolnosti predstavljaju u 2020. i 2021. godini epidemija bolesti Covid-19 i potresi.
Svrha je donošenje Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. o kojem se govorilo na okruglom stolu.
A to su očuvanje i unaprijeđenje mentalno zdravlja, prevencija i rano prepoznavanje problema, povećanje dostupnosti učinkovitih psihosocijalnih intervencija uz poštivanje ljudskih prava, zaštita mentalnog zdravlja u zajednici te osiguranje učinkovitosti.
