U Dugopolju se posljednjih mjeseci odvija priča koja je otvorila ozbiljna pitanja o odnosu prema kulturnoj baštini, nadzoru nad velikim investicijama i učinkovitosti sustava zaštite arheoloških lokaliteta. Sve je započelo radovima u poslovnoj zoni Podi – zapad, gdje je teška mehanizacija ušla na područje koje je godinama poznato kao dio zaštićenog arheološkog nalazišta rimske ceste, upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ubrzo su se pojavile fotografije i videosnimke koje su pokazale iskopane rupe, tragove prelaska teških strojeva i vidljiva oštećenja antičke trase stare gotovo dvije tisuće godina.
Na devastaciju je prvi upozorili lokalni aktivisti koji su alarmirali javnost i institucije tvrdeći da su bageri pregazili kolotrage rimske ceste, jednog od najvažnijih prometnih pravaca antičke Dalmacije. Nakon novinarskih upita uslijedila je reakcija Ministarstva kulture i medija, koje je potvrdilo da Konzervatorski odjel u Splitu nije bio obaviješten o radovima, iako se oni odvijaju unutar zaštićenog područja. Konzervatorskim očevidom utvrđeno je da je doista došlo do oštećenja rimske ceste, zbog čega su svi radovi obustavljeni, uključujući i izgradnju trgovačkog centra Pevex, sve dok se ne sanira šteta i ne ishode potrebni akti.
Istodobno, javnost je svjedočila suprotstavljenim verzijama događaja. Dok Ministarstvo tvrdi da su radovi izvedeni bez konzervatorske suglasnosti, iz Pevexa poručuju da posjeduju pravomoćnu građevinsku dozvolu i da nisu zaprimili nikakvo rješenje o zabrani radova. Cijeli slučaj dodatno je dobio na težini kada su, paralelno s ovom aferom, na širem području Dugopolja tijekom arheoloških istraživanja i pripremnih radova za vinograd otkriveni novi kolotrazi rimske ceste, čime je potvrđeno da se radi o iznimno bogatom i još nedovoljno istraženom antičkom prostoru.
Kontaktirali smo vrhunskog talijanskog stručnjaka
Dugo godina kultuno djelo o cestama rimske Dalmacije bila je knjiga Bojana Ivanovskog “Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmnaciji” koja je pokrivala današnju Hrvatsku, BiH i dijelove Crne Gore i Srbije.
Ovo djelo, napisano još sedamdestih godina prošlog ostoljeća i koje je godinama bilo sveučilišni standard, među ostalim, detaljno opisuje sustav rimskih cesta antičke pokrajine Dalmacija.
Budući da su u Dugopolju pronađeni nalazi - rimske ceste i romski novac od Vaspezijana do Marka Aurelija, urendištvo Dalmacije Danas odlučilo se javiti Filippou Coarelliju, talinajskom sveučilišnom profesoru i arheologu, čovjeku koji je iskapao Vespazijaniovu vilu i čija su djela standarna za rekontrukciju topografije antičkog Rima.
Može se dodati da je profesor Coareli obavljao arheološka istraživanja na više mejsta u Italiji, a njegove ekspertize tražene su i izvan Europe. Član je mnogobrojnih akedemija, među konima se ističe Nacionalna Akademija Linceja, a široj publici je poznat kao suradnik na RAI dokumentarcima.
U ljubaznom tonu svog pisma, profesor Coareli kojem smo predočili foto dokumentaciju iz Dugopolja iskazao je utemeljenu mogućnost da spomenuto mjesto, koje zbog poznije dobi nije uživo vidio, ustinu predstavlja rimsku cestu.
Ističe da se na fotografijama vidi tzv “basol”, odnosno kamenu ploču od tvrdog kamena, često korištenu za popločavanje rimskih cesta. Napominje, što je važno za identifikaciju rimskih cesta, da na fotografijama iz Dugopolja prepounaje tipični žlijeb nastao prolaskom kola.
Riječi ovog vrsnog međunardnog stručnjaka dodatno ukazuju na nužnost revnije skrbi za često podcijenjenu baštinu kontinentalne Dalmacije.
Kako je došlo do devastacije zaštićenog lokaliteta
Podsjetimo, u poslovnoj zoni Podi u Općini Dugopolje došlo je do oštećenja zaštićenog arheološkog nalazišta – dijela gotovo 2.000 godina stare rimske ceste, koja je zakonski zaštićena kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Riječ je o segmentu antičke prometnice Salona – Aequum, jedne od ključnih cesta rimske provincije Dalmacije.
Na devastaciju je prvi upozorio lokalni aktivist i zaljubljenik u baštinu Marijo Kozina, koji je uočio da su teški strojevi i bageri pregazili dio trase rimske ceste, uključujući i jasno vidljive kolotrage. Kozina je redakciji dostavio fotografije i videosnimke na kojima se vidi ograđeno gradilište, iskopane rupe unutar zaštićene zone te mehanička oštećenja same ceste.
Očevid Ministarstva kulture: Utvrđena oštećenja i obustava radova
Nakon prijave i novinarskih upita, Ministarstvo kulture i medija potvrdilo je da Konzervatorski odjel u Splitu nije bio obaviješten o izvođenju radova, iako je riječ o području upisanom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-6478). Konzervatorskim očevidom utvrđeno je da je tijekom radova na izgradnji trgovačkog centra Pevex došlo do oštećenja kolotraga i rubnjaka rimske ceste, kao i do kopanja većih i manjih rupa unutar zaštićene trase.
Ministarstvo je navelo da je investitor radova Pevex d.d. Sesvete, dok je izvođač Projektgradnja plus d.o.o. Slavonski Brod, te da konzervatori nisu izdali nikakvu suglasnost za zahvate. Zbog toga su svi daljnji radovi obustavljeni, a zabrana se odnosi i na gradnju trgovačkog centra dok se ne ishode potrebni akti i ne sanira šteta na kulturnom dobru.
Suprotstavljene verzije: Ministarstvo tvrdi jedno, Pevex drugo
U cijelom slučaju dodatnu konfuziju stvaraju suprotstavljene tvrdnje Ministarstva kulture i investitora. Iz Pevexaporučuju kako gradnju provode temeljem pravomoćne građevinske dozvole, čije je ishođenje trajalo gotovo godinu dana, te da su u tom postupku ispunjeni svi propisani uvjeti. Također tvrde da nisu zaprimili rješenje o zabrani radova, niti su bili obaviješteni o konzervatorskom očevidu.
S druge strane, Ministarstvo kulture izričito navodi da radovi nisu smjeli započeti bez konzervatorskih akata, s obzirom na to da se parcela nalazi unutar zaštićenog arheološkog područja. Ova oprečna tumačenja dodatno otvaraju pitanje odgovornosti i učinkovitosti sustava zaštite kulturne baštine.
Dugopolje u antičko doba: Ključno prometno čvorište Dalmacije
Znanstvena literatura i arheološki nalazi potvrđuju da je područje današnjeg Dugopolja u antičko doba imalo izniman strateški i prometni značaj. Ovdje se nalazila cesta koja je iz Salone, administrativnog središta rimske Dalmacije, preko Kliškog prijevoja vodila prema unutrašnjosti – prema Aequumu (današnji Čitluk kod Sinja) i vojnom logoru Tilurium (Gardun kod Trilja). Taj je pravac bio u uporabi stoljećima, sve do 7. stoljeća i velikih seoba naroda.
Riječ je o infrastrukturnom pothvatu iz doba Rimskog Carstva, građenom u vrijeme namjesnika Publija Kornelija Dolabele, kada je u samo nekoliko godina izgrađeno više od 500 rimskih milja cesta, većinom na iznimno zahtjevnom terenu. Tragovi te mreže predstavljaju neprocjenjivu povijesnu vrijednost.
Coarellijeve potvrde i upozorenje za budućnost
Najnovije mišljenje profesora Filippa Coarellija, u kombinaciji s ranijim nalazima rimskog novca od Vespazijana do Marka Aurelija te recentnim arheološkim istraživanjima, snažno potvrđuje da se u Dugopolju nalazi autentičan i iznimno vrijedan segment rimske cestovne mreže. Ovaj slučaj pokazuje koliko je ta baština ranjiva, ali i koliko je važno pravodobno reagirati.
Istodobno, cijela situacija nameće ozbiljna pitanja o nadzoru, planiranju i odnosu prema kulturnom nasljeđu, osobito u kontekstu velikih investicija i širenja poslovnih zona. Poruka struke jasna je – razvoj i gospodarski interesi ne smiju se graditi na račun nepovratnog uništavanja povijesne baštine, jer ono što je izgubljeno, izgubljeno je zauvijek.
