Od ponedjeljka se brzi antigenski test neće morati potvrđivati PCR testom.
"Brzi antigenski testovi su sve više specifični i osjetljivi i sve su pouzdaniji rezultati tih testova, pogotovo kad se radi o osobama koje imaju znakove bolesti. U stručnom medicinskom smislu nema potrebe, kod velikog porasta i kod velikog udjela pozitivnih testova - da se takvi pozitivni testovi potvrđuju PCR-om", pojasnila je prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a za Dnevnik.hr.
"Način izdavanja COVID potvrda diktira Europska komisija, a ne Hrvatska. Za njihovo ishođenje kod preboljenja potreban je PCR test - iako je Hrvatska uz još neke zemlje više puta ukazivala na to da treba uvažiti i brze antigenske testove, no za jedan dio građana COVID potvrda na temelju preboljenja, odnosno PCR testa nije potrebna, a to su građani koji su potpuno cijepljeni", naglasila je zamjenica ravnatelja HZJZ-a. Tu kategoriju, kako je kazala, nije potrebno dodatno potvrđivati testom.
Plan je krenuti s masovnim antigenskim testiranjima. Pavić Šimetin je navela da bi se po tom pitanju oslonila na način na koji su testirani zaposlenici državnih i javnih službi. Osim testiranja koje je tu, omogućilo bi se i testiranje za potrebe bolesti, testiranje koje rade mikrobiološki laboratoriji - to bi bila promjena i sada treba naći način financiranja, odnosno plaćanja preko uputnice.
Na pitanje bi li onda preko privatnika ta testiranja išla preko uputnice, Pavić Šimetin je odgovorila da to rade ordinacije - bilo dentalne ili obiteljske medicine, kao i dosta ljekarni u tom sustavu.
O pojačanim kontrolama kazala je kako je potrebna osobna odgovornost, jer se radi o našem zdravlju i zdravlju naših ukućana.
"Provedba uvijek jako ovisi o kontroli, no s obzirom na to da dugo traje ova pandemija, i imali smo i loša iskustva, ali je bilo puno obitelji koje je mimoišlo loše iskustvo, trebali bi se ojačati da nije uvijek nužna kontrola i da sami znamo odlučiti što ćemo izbjeći", zaključila je zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
Kazala je kako je za jedan dio građana važna ta kontrola, odnosno osjećaj da je nešto otvoreno i da radi da je sigurno - ali ipak lockdown donosi teške emocionalne posljedice na mentalno zdravlje.
"U tom smislu, sami moramo ići s rizikom te sami odlučiti koji je to rizik koji ćemo prihvatiti, a koji nećemo. Onaj tko je primio tri doze cjepiva - može biti u većem riziku od onih koji to nisu", istaknula je Pavić Šimetin.
Na pitanje je li točno da se omikron brže širi, ali ipak ne puni bolnice kao delta, odgovorila je kako se čini da je tako, iako moramo biti jako oprezni, jer se radi o podacima iz zemalja koje imaju jako visok cjepni obuhvat u odnosu na nas, dakle, nemaju toliko necijepljene populacije.
Krunoslav Capak u petak je kazao da je omikron dominantan u Dalmaciji i Zagrebu. Prema najnovijim podacima koje je iznijela zamjenica ravnatelja HZJZ-a - prema testovima u Rockefellerovoj na drive in-u, preko 80 posto uzoraka koji su slučajno odabrani su s omikron varijantom, što se tiče Krapinsko-zagorske županije taj je postotak nešto veći od 70 posto, a prije par dana iz Sisačko-moslavačke županije bilo ih je tek tridesetak posto s udjelom omikrona.
