Kako je Dalmacija Danas već više puta pisala, posljednjih godina odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima primjećuju značajan porast jezično-govornih teškoća kod djece rane i predškolske dobi. Sve veći broj mališana upućuje se logopedima na stručnu procjenu i terapiju, a jedan od glavnih razloga ovog trenda je pretjerana izloženost elektroničkim medijima.
Roditelji se često pitaju je li razvoj govora njihovog djeteta u granicama normale. Primjerice, u razgovoru majka ponosno kaže: "Moja djevojčica ima godinu dana i govori sve živo!" Na to se druga majka zabrine jer njezin dječak iste dobi izgovara tek nekoliko riječi. Treba li se zabrinuti? Je li vrijeme za posjet logopedu?
Što se smatra normalnim razvojem govora, koliko riječi bi dijete trebalo govoriti u određenoj dobi i kada je potrebno potražiti stručnu pomoć, za Dalmaciju Danas pojašnjava splitska logopedica Monika Matić.
„Za početak bih htjela ukazati na važnost razumijevanja dinamike razvoja ''govora''. Dakle razvoj ''govora'', između ostalog, ovisi o razvoju druga dva sustava, a to su komunikacija i jezik. Bez urednog komunikacijskog obrasca nema niti urednog razvoja jezika što se posljedično odražava i na razvoj govora. Dakle, komunikacija, jezik i govor se često upotrebljavaju kao sinonimi no oni predstavljaju tri međusobno neovisna sustava koja su u kontekstu razvoja djeteta međusobno ovisna i komplementarna u svom ostvarenju.
Svaki od njih ima svoju strukturu, specifična obilježja i razvojne procese. I upravo uredno slijeđenje i usvajanje razvojnih miljokaza i procesa od svega navedenog dovodi do urednog razvoja komunikacije i jezika što će na kraju rezultirati i urednim razvojem govora. Govor je dakle samo vrh piramide urednog djetetovog komunikacijskog i jezičnog razvoja“, pojašnjava nam Matić na početku.
Koliko riječi treba govoriti dijete od godine dana?
Urednim komunikacijskim obrascem razvoja razvija se i jezično razumijevanje, a kako se razvija jezično razumijevanje tako se utire put i jezičnoj produkciji odnosno govoru.
„S obzirom da je svako dijete individua za sebe pojava prve riječi se može očekivati između 10. i 14. mjeseca djetetovog života iako se to najčešće događa oko 1. rođendana.
Od 15. do 18. mjeseca dijete bi u svom rječniku trebalo imati od 5 do 20-ak riječi. Tada, negdje oko 18. mjeseca prema 2. godini života kada dijete u svom rječniku ''skupi'' oko 50-ak riječi dolazi do ''prijelomne'' točke u djetetovom jezično-govornom razvoju, a to je pojava tzv. ''leksičkog brzaca'' odnosno naglog povećanja brzine usvajanja novih riječi“, kazuje nam splitska logopedica.
Roditelji često znaju biti u nedoumici kada prvi put posjetiti logopeda. Iako je teško reći točnu dob jer se različite teškoće uočavaju u različito vrijeme, dobro je voditi računa o određenim normama kod razvoja komunikacije, jezika i govora. Važno je pritom imati na umu da svako dijete ima vlastiti tempo učenja, ali bi ipak trebalo pripaziti na znakove koji jasno ukazuju na to da je djetetu potrebna logopedska terapija.
Kada je vrijeme za paljenje 'alarma'?
Monika Matić navodi znakove koji upućuju na to kada roditelj treba potražiti pomoć i savjet logopeda.
- Ukoliko vaše dijete između 9. i 18. mjeseca siromašno brblja i/ili ne brblja uopće, ne odaziva se na ime, ne uspostavlja kontakt očima, nema riječ sa značenjem, ne razumije geste i ne koristi ih ( pokazivanje prstom), ne razumije jednostavne upute i naloge, govori manje od 5 riječi i sl.
- Ukoliko vaše dijete između 18 mjeseci i 2.godine ne slijedi i ne razumije jednostavne upute poput "dođi ovamo, donesi…", ne kombinira dvije riječi u rečenicu, ne imitira riječi i radnje odraslih, ne pokazuje osnovne dijelove tijela na upit, ima oskudnu i siromašnu igru…
- Ukoliko vaše dijete dobi između 2. i 3 godine ne odgovara na jednostavna pitanja, ne postavlja pitanja i ima nerazumljiv govor i sl.
- Ukoliko između 3 i 4 godine ima siromašan rječnik, ne izgovara većinu glasova, ne razumije ga okolina, ne razumije i teško slijedi dvostruke i trostruke upute i naloge…
- Ukoliko između 4 i 5 godina ima oskudan rječnik, rečenicu je jednostavne strukture uz prisutne gramatičke pogreške (ispušta riječi ili nastavke (pogrešan red riječi u rečenici, teško oblikuje pitanja, ne upotrebljava veznik i da bi povezao rečenicu), izostavlja glasove, ne razumije značenje riječi…
- Ukoliko između 6 i 7 godine ima prisutne su teškoće u izgovoru glasova, prisutne gramatičke pogreške, teškoće u razumijevanju i uporabi pojedinih kategorija riječi (npr.prijedlozi), siromašan rječnik. Jednostavne rečenice, teškoće opisivanja i prepričavanja događaja, teškoće u razvoju predvještina čitanja i pisanja i sl.
Sve više djece ima govorno-jezični poremećaj
Da je sve više djece s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama, potvrdila nam je i splitska logopedica. Kako navodi, razlog tome su velike promjene u brzini i načinu života te napredak medicine i tehnologije, bilježimo i porast djece s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama. Ipak, navodi da nije baš sve tako crno.
„Pozitivna stvar jest što su danas informacije više dostupne, a i opća svijest roditelja se polako budi. Uzroci kašnjenja i teškoća u komunikacijskom i jezično-govornom razvoju mogu biti različiti pa zbog toga hrabrimo roditelje da slušaju svoj unutarnji glas i roditeljske instinkte i jave se kako bismo uspješno i na vrijeme otkrili uzroke i prevenirali razvoj daljnjih teškoća“, savjetuje Monika Matić na kraju našeg razgovora.
