Jučer smo objavili razgovor s gradonačelnikom Vrgorca Antom Pranićem, koji se nalazi na čelu Stranke s Imenom i Prezimenom.
Pranić i suradnici su prezentirali model teritorijalnog preustroja RH u kojem bi umjesto 555 samostalnih i nepovezanih jedinica lokalne samouprave i gradom Zagrebom, država imala pet regija plus Zagreb te 111 administrativnih cjelina. Taj broj po njima nije zadan, već je polazište za raspravu.
POVEZANI SADRŽAJ
Sada je Pranić detaljno objasnio što bi to značilo za južnu Hrvatsku, tj. konkretno, za četiri dalmatinske županije.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:
Dragi prijatelji, pažljivo pročitajte, (na kraju je poanta). Umjesto 4 južne županije imali bi jednu racionalniju, efikasniju regiju. Umjesto trenutnog cjepanja kroz postojeći model 4 županije imali bi jedinstvenu cjelinu. Umjesto četiri županijske razvojne strategije imali bi jednu. Umjesto 4 rascjepkana županijska proračuna imali bi jedan dovoljno jak za pokretanje razvojnih projekata i znatno veću moć apsorpcije bespovratnih sredstava u sljedećem programskom razdoblju do 2027. godine.
Umjesto 4 župana i 9 dožupana, sustavom bi upravljao jedan čovjek s dva zamjenika. Umjesto postojećih 176 županijskih vijećnika mogli bi imati barem 4 puta manje regionalnih predstavnika. Umjesto trenutnih 38 županijskih pročelnika mogli bi imati 10-ak. Trenutno u četiri južne županije imamo 70-ak raznih županijskih ustanova u potpunom ili djelomičnom vlasništvu županija. Sve to treba smanjiti i stvoriti racionalniji i efikasniji sustav. Umjesto 4 turističke županijske zajednice, mogli bi imati jednu s jedinstvenom turističkom strategijom i jedinstvenim cjenikom raznih naknada. Jedinstveno bi predstavljali turističku destinaciju u Europi i šire. Umjesto 4 ravnatelja županijskih cesta, imali bi jednog čovjeka. Uvezivanjem četiri županijska poduzeća koje održavaju županijske ceste stvorila bi jedno jako regionalno poduzeće. Umjesto 4 razvojne agencije imali bi jednu razvojnu agenciju s jedinstvenom strategijom jer se konceptualno postojeće četiri južne županije razvojno ne razlikuju.
Domovima zdravlja umjesto sadašnja 4 ravnatelja upravljao bi jedan čovjek, stvorio bi se efikasniji i mobilniji zdravstveni sustav. Umjesto četiri javne ustanove za prostorno planiranje imali bi jednu, a umjesto postojeća četiri prostorna plana imali bi jedan. Tada se možda ne bi dogodila situacija da se Centri za gospodarenje otpada Šibensko-kninske županije i Splitsko-dalmatinske županije grade na međusobnoj udaljenosti manjoj od 50 km.
Također ne bi imali 4 ravnatelja Centra za gospodarenje otpadom, već jednog. Treba reformirati i sustav prikupljanja otpada. Nema smisla da gradovi i općine prikupljaju otpad, a onda tim otpadom upravljaju po trenutnoj zamisli županijske institucije. To treba biti jedinstven proces na regionalnoj razini. Umjesto 80-ak lokalnih javnih poduzeća za prikupljanje otpada mogli bi imati jedno poduzeće koje može odgovoriti na izazove vršnih sezonskih opterećenja otpadom i imati jedinstveni cjenik na nivou regije.
Gdje će biti sjedište takve regije? Kao da je to bitno u vremenu digitalizacije. Skupštine takvog regionalnog tijela mogu prebacivati zasjedanje na kvartalnim razinama od Dubrovnika do Zadra. Pojedine uprave i pročelnici mogu biti dislocirani po gradovima, kao i sjedišta jakih regionalnih javnih ustanova ili poduzeća. Živimo u vremenu digitalizacije. Ako se mogu online predavanje odvijati na razini osnovne škole onda se mogu raditi i digitalne konferencije.
I za kraj, jako bitno. Sve javne nabave koje se provode u četiri južne županije bile bi objedinjene. Mnogi bagatelni postupci prestali bi biti bagatelni, a ujedinjavanjem postupaka javne nabave za iste radove i usluge postigle bi se znatne uštede na razini regije. Milijunske! To znači uštede za vas, dragi moji građani. Razmislite kada budete uskoro birali!
