Europska komisija je u utorak predložila zakon o čipovima, koji bi trebao zajamčiti sigurnost opskrbnog lanca i vodeću ulogu EU-a u tehnologiji poluvodiča i mobilizirati 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija u taj strateški važan sektor.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da cilj EU-a da do 2030. udio EU-a u svjetskoj proizvodnji čipova bude na 20 posto, s današnjih 9 posto. Budući da će se potražnja do 2030. godine udvostručiti, to znači četverostruko povećanje proizvodnje u Europi.
“Zakon o čipovima kratkoročno će povećati našu otpornost na buduće krize, omogućujući nam da predvidimo i izbjegnemo poremećaje u lancu opskrbe. A u srednjem roku, pomoći će da Europa postane industrijski lider u ovoj strateškoj grani”, izjavila je von der Leyen.
Čipovi su neizostavna komponenta u današnje digitalno dobe, koji pokreću sve od od pametnih telefona i električnih romobila do vlakova.
Nestašica računalnih čipova uzrokovana pandemijom koronavirusa utječe na niz industrija, a najteže je pogođena automobilska kao i industrija pametnih telefona, računala i igraćih konzola, hladnjaka, perilica rublja i suđa, televizora i svih električnih uređaja.
Čipovi su danas ono što je bio čelik u 20. stoljeću, najvažniji sektor u kojem Europa ne želi zaostajati. Većina proizvodnje je u Aziji, otprilike 50 posto ukupnih svjetskih mikročipova i do 95 posto najnaprednijih čipova dolazi iz Tajvana. Eventualna invazija Kine na Tajvan, koji smatra svojim dijelom, dodatno bi otežala pristup Europe čipovima.
“Čipovi su neophodni za zelenu i digitalnu tranziciju – i za konkurentnost europske industrije. Ne bismo se trebali oslanjati na jednu zemlju ili jednu tvrtku da osiguramo sigurnost opskrbe. Moramo učiniti više zajedno – u istraživanju, inovacijama, dizajnu, proizvodnim pogonima – kako bismo osigurali da Europa bude jača kao ključni akter u globalnom lancu vrijednosti”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.
Zakon o čipovima predviđa 11 milijardi izravnih javnih ulaganja iz proračuna EU-a i država članica u istraživanje, dizajniranje i proizvodnju, koji bi trebali privući ukupno 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija. Zakon bi trebao omogućiti jačanje kapaciteta EU-a za istraživanje i razvoj čipova. U tu svrhu predlaže se prilagodba pravila o državnim potporama kako bi se omogućila državna pomoć za pokretanje proizvodnje čipova.
