Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je u petak Upute za vrjednovanje i ocjenjivanje za vrijeme trajanja nastave na daljinu u situaciji epidemije koronavirusa, za učitelje, nastavnike i profesore te za roditelje/skrbnike i učenike.
Materijal ima tri dokumenta - opće upute za vrjednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu te dva dodatka - dodatak A u kojem su primjeri vrjednovanja i ocjenjivanja i dodatak B, koji sadrži alate za vrjednovanje.
Materijal, između ostaloga, sadrži načela vrjednovanja u nastavi na daljinu, metode i preporuke za vrjednovanje u okviru standardnih pristupa te inovativniji pristup kao i nagrade za aktivnost i rad, naglasila je Divjak.
Napravljene su upute i za razrednu nastavu, vrjednovanje praktičnih vještina i zaključivanje na kraju godine.
Tu su i preporuke za vrjednovanje u visokim učilištima, državna matura 2020., vrjednovanje i samovrjednovanje nastavnika te naglasci za roditelje, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Divjak predstavljajući Upute za vrednovanje i ocjenjivanje za vrijeme trajanja nastave na daljinu.
Podsjetila je kako su za načela ocjenjivanja i vrjednovanja bitni usvajanje ishoda i učenja putem bitnih sadržaja, naglasak na dobrobiti učenika i poticanje na učenje, a ne ocjenjivanje naučenoga.
U načelima su i naputak o povratnoj informaciji o tomu je li učenik ostvario odgojno-obrazovne ishode te kako će popraviti svoje učenje, dodala je.
Divjak je istaknula da sadržaji koje nastavnici trebaju poučavati i kasnije vrjednovati i ocjenjivati, trebaju biti usmjereni na bitno, a osloboditi se činjenica koje opterećuju ono bitno.
Poručila je i kako treba voditi brigu o tomu u kakvim uvjetima žive i uče učenici, te dodala kako očekuje pomak s činjeničnoga znanja na razvoj kompetencija nužnih za 21. stoljeće.
U načelima je također i vrjednovanje aspekata vezanih uz pojedine predmete, a zaključna ocjena na kraju školske godine, temelji se na ocjenama cijele godine, uključujući i nastavu na daljinu, dodala je.
Ministrica je ponovila kako se treba usredotočiti na bitne sadržaje i ocijenila kako je važnije poticati na učenje nego ocjenjivati. U svakom predmetu treba vrjednovati aktivnost učenika, rekla je dodavši, kako treba vrjednovati po jedan složeniji rad do kraja godine.
U predmetima, napomenula je, sa satnicom od barem 4 sata moguć je i virtualni usmeni ispit, a pisana provjera znanja samo ako je baš potrebna. Zato se, poručila je, zaključna ocjena na kraju školske godine temelji na ocjenama danim tijekom cijele školske godine.
Na upit novinara kako komentira to što mnogu smatraju da je škola na daljinu unijela kaos u obrazovni sustav, Divjak je odgovorila protupitanjem: Što bi bilo da nismo uveli školu na daljinu?.
Odgovarajući na pitanje o mogućoj odluci Vlade da ne ispuni obećanja o dizanju plaća profesorima, ministrica je odgovorila kako u izvanrednoj situacija, u kakvoj se nalazimo, to zahtjeva od socijalnih partnera da sjednu za stol i razgovaraju.
Zaključni naglasci
Nastava na daljinu odvija se u izvanrednim okolnostima i treba iskoristiti sve njezine prednosti, a pokušati izbjeći većinu nedostatka. Ovakav način nastave učenicima ne smije biti prepreka u daljnjem napredovanju, a pogotovo u prijelazu na višu razinu školovanja.
U prvom planu treba biti dobrobit samih učenika koje kvalitetnim povratnim informacijama treba poticati na učenje, pritom je ocjenjivanje u drugom planu.
Nastavnik treba razlučiti bitne sadržaje od onih koji su manje bitni ili činjenica koje opterećuju nastavu, a ne doprinose postizanju ishoda učenja i usvajanju vrijednosti.
Kontakt učitelja, nastavnika s učenicima i roditeljima važan je kako bi se stvorio krug povjerenja za učenje u kojem svatko ima svoju ulogu. Na kraju, u virtualno okruženje za učenje potrebno je uvesti jasnu strukturu i vrijednosti, što uključuje sustavno razvijanje poštovanja rada i nulte tolerancije za nepoštene načine rada.
Virtualno okruženje odlično je mjesto za vrednovanje za učenje i kao učenje, ali kod vrednovanja naučenog poželjno je napraviti odmak od tradicionalnih (standardnih) metoda vrednovanja u razredu i vrednovati ono što je bitno.
Standardni načini provjere mogu se i dalje upotrebljavati u nastavi na daljinu, ali u manjem broju i opsegu te uz prethodno samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.
Inovativne metode vrednovanja uključuju izradu projekata, plakata, rješavanje problema, izradu e-portfolija, istraživačke radove, praktične radove, projekte, ali za sve njih potrebna je potpora učitelja i vršnjačka potpora kao i postupnost izrade uz povratne informacije učeniku na različitim stupnjevima izrade.
Aktivnost i samostalnost u radu učenika treba prepoznati, poticati i pozitivno vrednovati, počevši od domaćih zadaća preko suradničkog učenja do samostalnog istraživanja. Cilj je da učenici postanu samostalni u učenju i svjesni vlastite odgovornosti za svoje učenje i rezultate.
Konkretno, u svim predmetima može se vrednovati aktivnost učenika preko diskusija i domaćih zadaća i tome pridodati barem jedna ocjena. Nadalje, u svakom predmetu moguće je napraviti i jedan složeniji zadatak u obliku plakata, prezentacije, projekta, istraživačkog rada, kritičkog prikaza ili problemskog zadatka, i takav se rad može vrednovati rubrikom ili nekim drugim načinom koji jasno prikazuje elemente i kriterije vrednovanja. Dakle, barem dvije ocjene do kraja školske i akademske godine mogu dobiti svi učenici i studenti.
Za predmete u školama koji se izvode četiri sata tjedno, usmeno ispitivanje poželjno je provesti jedanput do kraja školske godine, a posebno ako nastavnik procijeni da nema dovoljno elemenata za zaključivanje pozitivne ocjene i da je ovo primjereni oblik ispitivanja. Za predmete koji imaju satnicu tri sata tjedno, usmeno ispitivanje preporuča se provesti ukoliko se učenika ocjenjuje ocjenom izvrstan i nema dovoljno elemenata za zaključivanje ocjene. Za sve ostale predmete i situacije ne treba provoditi usmeno ispitivanje. U razrednoj nastavi ne ispituje se usmeno tijekom izvođenja nastave na daljinu.
U nastavi Matematike, Fizike i Kemije i sličnih predmete moguće je provesti pisani oblik rješavanja tipičnih zadataka online uz ograničenje vremena i pomoću alata koji omogućavaju individualizaciju zadataka korištenjem baza zadatka, praktički svaki učenik dobije svoju grupu zadataka.
Za ovakve veće provjere znanja (usmeni ispit, složeniji zadaci, test u pisanom obliku) potrebno je da na razini razreda predmetni nastavnici usklade okvirni vremenik za svaki mjesec. Pritom treba uzeti u obzir potreba učenika s teškoćama pa je važno da u tome sudjeluju i stručni suradnici škole.
Naglasci za roditelje/staratelje
S obzirom na izvanrednu situaciju, roditelji u ovom trenutku više nego ikad trebaju biti uključeni u rad škole, ali i u osiguravanje kruga povjerenja za učenje, a posebno je to izraženo kod učenika u razrednoj nastavi u osnovnoj školi. U prvom planu svima nama je dobrobit samih učenika koje kvalitetnim povratnim informacijama treba poticati na učenje, pritom je ocjenjivanje u drugom planu. S obzirom na to da smo se svi našli u potpuno novoj situaciji i vrsti nastave, važno je da svi – učitelji, učenici i roditelji, imaju razumijevanja jedni za druge.
Iako je to teško s obzirom na okolnosti, od roditelja se u nastavi na daljinu očekuje više nego u nastavi u školi jer su oni odrasle osobe koje s učenicima imaju izravan svakodnevni kontakt te je dobro da budu upoznati i s načinima vrednovanja i ocjenjivanja, i to sada u nastavi na daljinu više nego inače. Naime, sada im je cjelokupni proces učenja i poučavanja vidljiviji nego kad se veći dio toga procesa odvija u školi, ali i zato jer dolazi do pomaka u načinu vrednovanja i ocjenjivanja.
Roditelj treba osigurati i postaviti djetetu pravila škole u kući i odrediti vrijeme za učenje (osobito u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi) – moramo biti svjesni da ni djeca ni roditelji ne doživljavaju svoj dom kao školu i smatraju kako se kod kuće radi samo domaća zadaća. To u ovim uvjetima više nije tako i na takav se način roditelji trebaju postaviti i prema djeci.
Roditeljska je uloga poticati dijete da samostalno odrađuje sve zadatke i ohrabriti ga da se za sve nejasnoće obrati učitelju. Odgovornost je roditelja da pomognu djetetu – ali ne i raditi umjesto njega. Iako je razumljivo nastojanje roditelja da učenici postignu bolje rezultate, a time i ocjene, pomoć roditelja ne smije prijeći u pisanje zadaća umjesto učenika, izradu radova koji učenici trebaju samostalno napraviti ili pritisak na učenike i nastavnike vezano uz bolje ocjene. Roditelji koji prelaze u pomoć koja to nije, štete razvoju odgovornosti i samostalnosti kod djece i umanjuju njihove šanse za samostalno snalaženje u procesu cjeloživotnog učenja i svakodnevnog rješavanja problema. Roditelji su ti koji moraju odgajati svoju djecu da ne varaju, ne prepisuju i da cijene rad, kako svoj, tako i tuđi.
Pritom roditelji trebaju surađivati s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima da bi osigurali opću dobrobit svoje djece, poticali ih na učenje, na istraživanje i dobru organizaciju vremena tijekom nastave na daljinu.
Tijekom učenja i vrednovanja, roditelj može pratiti način rada učenika i u suradnji s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima pomagati mu u osmišljavanju što boljih pristupa i načina učenja, odnosno pomagati mu da uči kako učiti.
Ovaj dokument nije u cjelini namijenjen za čitanje roditeljima, ali dobro je da se roditelji upoznaju s glavnim uputama i onome što se od učenika očekuje na nekoj razini obrazovanja.
Vezano uz vrednovanje i ocjenjivanje sljedeći naglasci važni su za roditelje:
U prvom planu treba biti dobrobit samih učenika koje kvalitetnim povratnim informacijama treba poticati na učenje. Pritom je ocjenjivanje u drugom planu.
Roditelji trebaju uočiti da se vrednovanje ne oslanja, kao do sada, na poznavanje sadržaja kao glavni pokazatelj znanja, već da treba obratiti pažnju i na druge elemente (samostalnost, kreativnost, mogućnost korištenja naučenog, timski rad…) i da računaju da će nastavnici i to uzimati u obzir. Posebno je i istaknuto da svi učenici trebaju u ovom razdoblju dobiti i ocjenu iz aktivnosti u izvršavanju svojih obaveza, ali i da se očekuje da samostalno rade na složenijim zadacima. U tim složenijim zadacima dobro je da roditelji budu upoznati s njima, ali nikako da se angažiraju u izradi i pisanju takvih radova umjesto učenika.
Vrednujemo i zato da bismo učeniku dali povratnu informaciju je li ostvario odgojno-obrazovne ishode, ali i kako će poboljšati svoje učenje. Da bismo to postigli, moramo pratiti rad učenika, poticati njihovu aktivnost i suradnju, kako s učiteljem tako i s drugim učenicima.
Ono što treba posebno naglasiti je da se sadržaji koje nastavnici trebaju poučavati i kasnije vrednovati i ocjenjivati trebaju biti usmjeriti na bitno, a osloboditi se sporednih detalja ili činjenica koji zamagljuju ono bitno.
Kod svih metoda vrednovanja treba imati na umu da je potrebno jasno razlučiti bitne sadržaje od onih manje bitnih ili sporednih.
Inovativne metode vrednovanja uključuju izradu projekata, plakata, rješavanje problema, izradu e-portfolija, istraživačke radove, praktične radove, projekte, ali za sve njih potrebna je potpora učitelja i vršnjačka potpora kao i postupnost izrade uz povratne informacije učeniku na različitim stupnjevima izrade.
Konkretno u svim predmetima može se vrednovati aktivnost učenika preko diskusija i domaćih zadaća i tome pridodati barem jedna ocjena. Nadalje, u svakom predmetu moguće je napraviti i jedan složeniji zadatak u obliku plakata, prezentacije, projekta, istraživačkog rada, kritičkog prikaza ili problemskog zadatka i takav se rad može vrednovati rubrikom ili nekim drugim načinom koji jasno prikazuje elemente i kriterije vrednovanja. Dakle, barem dvije ocjene do kraja nastavne godine mogu dobiti svi učenici.
Za predmete u školama koji se izvode s tjednom satnicom od četiri sata tjedno (Hrvatski jezik i Matematika) usmeno ispitivanje poželjno je provesti jedanput do kraja školske godine, a posebno ukoliko nastavnik ili učenik imaju dilemu oko zaključne ocjene, odnosno ukoliko nema dovoljno elemenata za zaključivanje ocjene. Za predmete s tjednom satnicom od tri sata tjedno usmeno ispitivanje preporuča se provesti ukoliko se učenika ocjenjuje ocjenom odličan ili ako nastavnik procijeni da nema dovoljno elemenata za zaključivanje pozitivne ocjene i da je ovo primjereni oblik ispitivanja.
Zaključno, u ovakvim izvanrednim uvjetima, odluke se donose sukladno preporukama stručnjaka i epidemiološkoj situaciji te stalno uslijed promjena okolnosti možemo očekivati i promjene nekih odluka, ali naglašavamo da one sigurno neće biti donesene na štetu učenika ili njihovih mogućnosti za nastavak obrazovanja. U tom duhu, molimo roditelje za strpljenje i suradnju.
