Subota je bila pravi ljetni dan s najvišim dnevnim temperaturama većinom od 31 do 35°C. Ipak, ni današnji dan nije prošao bez mjestimičnih slabih oborina i to u srednjoj Dalmaciji u drugom dijelu protekle noći.
Dan je obilježila umjerena bura koja ponegdje ima vrlo jake udare. Tako na splitskom području ima vrlo jake udare preko 60 km/h. Bura utječe i na temperature mora. One su danas bile od 22 do 25°C, što je prilično niže od 29°C koliko je na današnji dan izmjereno u Splitu prije točno tri godine.
Bura je nastavila puhati i u noći na nedjelju, a donijela je neugodno visoke temperature zraka. Iza 23 sata na nekoliko mjernih postaja u Splitu i okolici temperature zraka su od 30 do 31°C, što je jedna od najtoplijih noći aktualnog ljeta. U Zagori je također vrlo toplo, do 27°C.
Vruća noć samo je uvod u još topliju nedjelju u kojoj će temperatura zraka ponegdje doseći vrlo vrućih 37°C.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
