Mobitel koji je ujedno i ključ automobila, relikti prošlosti ili eksperimenti koji nisu baš zaživjeli. I onda još pune kutije - nešto poznatijih starih mobitela. Nema čega nema u kolekciji Krunoslava Ćosića koja broji 2.200 komada.
"Kroz vrijeme je kolekcija rasla, prijatelji su se počeli rješavati tako telefona kako ih ne bi bacali u smeće. Dobivam mobitele i od poznatih i od nepoznatih", objašnjava kolekcionar mobitela Ćosić, piše RTL.
Možda ih nemamo za kolekciju, ali većina nas skuplja stare mobitele. To potvrđuju i podaci Europske komisije: niti 5 % starih mobitela se prikuplja. A procjenjuje se da u kućanstvima diljem EU prašinu skuplja oko 700 milijuna starih mobitela, što je gotovo dva po stanovniku. I to je problem, prvo s ekološke strane gomilanja elektroničkog otpada, ali i neiskorištenih sirovina kojima se može dati drugi život.
Zato je Europska komisija izdala preporuke državama članicama, kako bi se povećala stopa prikupljanja.
"Kroz različite poticaje, bilo novčane, bilo kroz popuste pri kupovini novih uređaja ili kroz nekakve vaučere. Preporuke se odnose i na kupce i na trgovce i na proizvođače", govori zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Što bi značilo da bismo primjerice mogli dobiti popust na novi mobitel, ako donesemo stari. A ti uređaji su bogati dragocjenim materijalima: primjerice kobalt u bateriji ili indij u ekranu.
"Može se tu naći štošta, u jednoj toni se može naći npr. 280 grama zlata. Ima tu paladija, bakra, srebra i nekakvih drugih metala", ističe kolekcionar mobitela Krunoslav Ćosić.
Nove preporuke mogle bi donijeti i nova radna mjesta.
"Prema procjenama Europske komisije, prilikom zbrinjavanja tisuću tona ovakvog otpada, odnosno pri ponovnoj upotrebi, može se stvoriti oko 140 novih radnih mjesta, što također nije zanemarivo", zaključuje zastupnica u Europskom parlamentu.
Ove preporuke nisu obvezujuće, pa ako želite osloboditi police, mobitele već sada možete odnijeti u razne sabirne centre, a postoje i dućani koji će vam te uređaje otkupiti.
