U vremenu kada su mediji preplavljeni savjetima o zdravoj prehrani, dijetama i “idealnim” jelovnicima, sve je teže razlučiti što je doista korisno, a što tek prolazni trend. Splitski liječnik dr. Joško Kalilić upozorava kako se globalno svake godine objavljuju tisuće kuharica i prehrambenih preporuka koje često stvaraju dodatnu konfuziju među ljudima.
"Danas je sve teže pratiti medije koji donose brojne savjete o pozitivnim i negativnim stranama raznih namirnica, dijetama i receptima koji se nude kao gastronomski užitak a istovremeno se sve to nudi za bolje zdravlje ljudi. U tu svrhu se u svijetu godišnje tiska oko 15.000 kuharica. Sve vrvi o brojnim savjetima i receptima kako bi ljudi mogli što više uživati u navodno zdravoj hrani.
Međutim, činjenica je da se svi savjeti o ljudskoj prehrani, prema mojem mišljenju, mogu svesti na vrlo jednostavan zaključak, a taj je, da ljudi za prehranu mogu koristiti svu hranu što je priroda podarila čovjeku i da pri tome nisu potrebne nikakve posebne dijete već zdrav razum, ponešto kuharske vještine i umjerenost. Jasno je da će mnogo toga ovisiti o mogućnosti nabave hrane na lokalnim tržnicama i trgovinama. Pri tome treba uzeti u obzir i osobne financijske prihode koji omogućavaju nabavu one hrane koja je našem organizmu potrebna za njegovo normalno funkcioniranje a istovremeno može pružiti i gastronomsko zadovoljstvo.
Ishrana je nužna za održavanje zdravlja ali ona može biti raznolika što se tiče kvalitete, cijene i pripravljanja. I jeftinija hrana koja se nudi u trgovinama može biti zdrava i ukusna. Umjesto skupog junećeg bifteka, janjetine, telećih kotleta, teleće ruže, koljenice itd. može se spremiti ukusan i zdravi obrok od jeftinijeg mljevenog mesa ili dijelova piletine, pripremiti ukusne špagete sa šalšom od rajčica (pelata) kao prilog ili pripraviti eventualni rižot koristeći uz rižu i jeftinije komade mesa. Umjesto skupljih vrsta riba kao što su kovač, brancin, zubatac, trlja, lignja itd. mogu se kupiti jeftinije i zdrave vrste riba kao što su srdele, lokarde, skuše, manji moli, kozice, listovi i pripremiti ukusna i zdrava jela. Na raspolaganju su i razne vrste riba iz uzgoja za one koji rado jedu i tu vrstu ribe. Jedna srednje velika grdobina može povremeno omogućiti ukusan brudet za cijelu obitelj. Rižot od repova kozica uporabom već od prije skuhane šalše od rajčica pelata uz prethodno skuhanu rižu na brzi i jednostavni kineski način može također doprinijeti ugodnom i ukusnom ručku koji se može spremiti u vrlo kratkom vremenu i bez većeg troška.
Juha ne mora uvijek biti pripremljena od skuhanoga mesa već se može brzo spremiti od kuhanog krupira i bilo kojeg povrća koje se ima pri ruci s malo pelata a skuhani krumpir uporabiti kao prilog ili salatu. Za piće su uobičajeno na raspolaganju voda, limunada, piva ili lagana bevanda od vina (pola vina pola vode što ovisi o pojedincu) koje ne mora spadati u skuplje sorte vina da ipak zadovolji naš okus. Zanimljivo je da je Napoleon cijeli život pio crno vino miješajući dvije trećine vina i jednu trećinu vode iako Francuzi smatraju da je grijeh stavljati vodu u dobro vino. Večera treba biti lagana za lakši san i da se ne optereti probavni sustav. Za tu svrhu na raspolaganju su lagana i zdrava jela kao što su pura ili riža s malo jogurta ili neko zelenilo kao što je blitva, bijeli kupus, malo sira itd. Treba napomenuti da je iz zdravstvenih razloga preporučljivo u mnogim jelima koristiti češnjak jer je zdrav i ukusan s tim da mu se miris prema želji lako „ubije“ kuhanjem.
Voće treba koristiti u mjeri koliko je financijski moguće, posebno sezonsko voće. Banane su kvalitetno voće i spadaju u jeftinije voće. Uz banane dobro je često konzumirati i jabuke za koju se u narodu kaže da njena konzumacija drži liječnika što dalje.
Normalno je da svi ljudi povremeno zažele konzumirati hranu koja spada u skuplju kategoriju pa se kad prilike dopuste ta hrana može povremeno priuštiti. Od pola skupog junećeg bifteka( cijena je oko 40 eura) mogu dvije osobe ukusno jesti najmanje tjedan dana. Od veće i skuplje grdobine ( oko 30-40 eura) može se pripremiti vrlo ukusan brudet i jesti ga s purom više dana. Bakalar koji se smatra dalmatinskom delikatesom rado ćemo pripremiti za Badnjak i Veliki Petak. Iako je relativno skup dovoljno je kupiti manji bakalar pripremljen „al bjanko“ s krumpirima na ukusan način te predstavlja pravu poslasticu za cijelu obitelj i pri tome nije potrebna posebna kuharska vještina. Treba se držati jednostavnih uputa iz recepta i bakalar je gotov za manje od sat vremena. Najpopularnije jelo na Filipinima je „Adobo“ i može ga se prema želji pripremiti brzo i s namirnicama koje financijski nisu toliko zahtjevne (komadići piletine, riža, soja sos i malo kvasine). Grill-pile (cijena oko 3-4 eura) može se staviti u škrovadu peći s krumpirima na 200 stupnjeva i za dva sata imati vrlo ukusan obrok a da nismo trebali gubiti vrijeme pazeći na proces pečenja već istovremeno obavljati kućanske ili vrtne i druge poslove a alarm na mobitelu nas upozori nakon dva sata pečenja da je gastronomska poslastica gotova. Mogle bi se tako nabrajati i mnoge druge namirnice koje se mogu racionalno povremeno pripremiti uz gastronomski užitak.
U mojoj knjizi „Prehrana i medicinski savjeti za treću životnu dob“ koja je na međunarodnom natjecanju u Parizu 2013 g.(Gourmand World Cookbook Awards) uvrštena među 6 najboljih knjiga na svijetu u kategoriji „zdravlje i prehrana“ (od velikog broja zemalja koje su se natjecale u finalu su bile Kanada, Hrvatska, Švedska, Venezuela, Novi Zeland i Malezija). Na stražnjoj korici knjige sam napisao „deset zapovijedi zdrave prehrane“ koje na jednostavan način opisuju u čemu se sastoji zdrava ishrana ne zanemarujući gastronomsku ugodu i kako najbolje očuvati i unaprediti zdravlje i pri tome ne gubiti mnogo vremena u pripremi obroka i ne opterećujući previše obiteljski proračun.
Prva zapovijed - ističe da možemo jesti svu hranu što priroda daje koja nam je po volji koja nije za pojedince štetna (npr. alergija). To ovisi o ponudi lokalne tržnice, našoj sklonosti za pojedinim namirnicama i financijskim mogućnostima pri čemu se svaki pojedinac tome prilagođava. Velika većina namirnica koje se kupe uz relativno povoljnu cijenu mogu se spremiti na relativno brz i jednostavan način pri tome ne isključujući čak i gastronomski užitak kod konzumiranja takvog obroka.
Druga zapovijed - se sastoji u savjetu da se može uživati u dostupnoj hrani i piću ali uvijek držeći se zlatnog pravila da se pri tome ne pretjera već treba uvijek nastojati biti umjeren kod konzumiranja svakog obroka.
Treća zapovijed - naglašava redovito mjerenje vlastite tjelesne težine koju treba održavati unutar svoje idealne težine. Takva težina doprinosi boljoj pokretljivosti, lakšem disanju, manjem umaranju i opterećenosti pojedinih organa posebno zglobnog sustava. Na taj način pratimo jedemo li previše ili premalo hrane što se uz malo dobre volje lako može kontrolirati i korigirati.
Četvrta zapovijed - savjetuje svima, posebno muškim osobama koji bježe od kuhanja, da iz zabave pa i opće kulture nastoje naučiti razne osnovne kuharske vještine te pripremiti razne jednostavne obroke što dobro dođe u raznim i nepredviđenim životnim okolnostima. Zanimljiva je činjenica da neke muške osobe nisu vješte ni kako jaje ispeći ili skuhati ili kako bar malo kruha ispeći za vlastite potrebe. Ima mnogo ukusnih jela koja se mogu bez većeg troška vrlo brzo naučiti kako ih spremiti i sa zadovoljstvom konzumirati u određenim životnim situacijama (npr. bolest partnera). Brojni recepti se mogu naći na internetu a umjetna inteligencija može dati kratke i jasne upute kako pripremiti bilo koje jelo prema vlastitoj želji. Poželjno je sve to zapisati u posebnu bilježnicu.
Peta zapovijed - daje upute kako ispeći kruh koji je ukusniji i jeftiniji od kupljenog i uvijek je na raspolaganju i pri tome ne ovisimo o izlasku u trgovinu samo da bi kupili kruh. Pri tome nije potreban poseban i skupi pekač kruha već se kruh može zamijesiti i ispeći na brz i jednostavan način bez prljanja suđa i prosipanja brašna po stolu i podu kuhinje.
Šesta zapovijed - savjetuje da možemo bez straha uživati u raznim slasticama jer ih većina ljudi vole ali je važno da se u tome ne pretjeruje jer mogu biti uzrok debljanja pri čemu posebno moraju paziti dijabetičari. Ima nekoliko slastica koje su omiljene od mnogih osoba a koje se mogu kod kuće pripremiti brzo i jednostavno i na taj način zadovoljiti svoju strast prema njima (npr. štrudel od jabuka ili višanja, kolač od limuna, banana flambe i uvijek popularne palačinke s nadjevom prema želji ( marmelada, med, jogurt itd.).
Sedma zapovijed- posebno naglašava važnost konzumiranja što raznovrsnije hrane koliko lokalne trgovine to dopuštaju kao i individualni i obiteljski proračun. Vrtno ili poljsko povrče može biti ukusno, zdravo i jeftino u odnosu na npr. na šparoge koje mogu biti poželjne ali su iznimno skupe.
Osma zapovijed - posebno inzistira da se izbjegava prejedanje koliko god je moguće (izuzetak mogu biti povremene proslave i blagdani kada se u većem društvu i ugodnom okruženju uobičajeno povečano konzumira gastronomski ukusna i nešto skuplja hrana ali i tu treba imati mjeru i biti oprezan jer prejedanje može dovesti do fizičke nelagode a i zdravstvenih problema.
Deveta zapovijed - se odnosi na važnost doručka kao najvažnijeg dnevnog obroka. Nakon buđenja svaki je ljudski organizam do određene mjere dehidriran pa je poželjno prije doručka popiti čašu tople vode s par kapi limunova soka. Doručak treba biti relativno obilan da bi radno jutro u tjelesnom i mentalnom smislu funkcionalno što učinkovitije moglo obaviti razne zadatke. Od preporučenih namirnica za doručak najpovoljnija su kokošja jaja(1-2 kuhana ili pečena) uz komadić sira, pancete, dvopek s marmeladom i nekoliko žličica meda. To je financijski priuštiv doručak s obiljem potrebnih proteina i dovoljnih ugljikohidrata. Do ručka se još, prema osobnoj želji, može pojesti banana ili jogurt. Uz uobičajeni ručak večera treba biti vrlo lagana da bi san bio što mirniji.
Deseta zapovijed - se odnosi na sve osobe koje zbog raznih kroničnih bolesti, alergija itd. moraju prilagoditi svoju prehranu prema svojim dijagnozama i uputama svojih liječnika.
Zaključak:
Ljudska je prehrana davno prestala biti samo sredstvo preživljavanja i održavanja zdravlja, ona je danas dio opće kulture i stil življenja. Upoznavajući povijest hrane i prehrane upoznajemo se i s povijesti čovječanstva, društvenim normama i raznim običajima, načinom življenja u obiteljima u raznim dijelovima svijeta. Otkrivaju se putevi svjetske trgovine, razvoj industrije a isto tako nažalost i uzroke brojnih ratova u bližoj i daljoj prošlosti. Prehrana je posebno važna danas u suvremenom svijetu kad ona čini dio bogate gastronomske turističke ponude. U svakodnevnom životu stanovnika prehrana treba imati ulogu održavanja zdravog tjelesnog i mentalnog zdravlja uvažavajući ponudu lokalnog tržišta ali i mogućnosti nabave raznih namirnica uzimajući u obzir i obiteljski proračun. Pri tome se treba prilagoditi svojim mogućnostima i pripremati obroke na način koji omogućava zabavu, bolje raspoloženje, nutritivnu korist i gastronomsku ugodu štedeći pri tome vrijeme i obiteljska financijska sredstva koliko je to moguće.
