"Sve smo mogli mi
Da je duži bio dan
Da si našao
Za me malo vremena..."
Prva je to kitica pjesme "Sve Smo Mogli Mi" Jadranke Stojaković iz 1976. godine. Normalno, zapitat će te se s pravom, kakve veze ima neka tamo Stojaković iz 76-te sa splitskim kamenolomima u Srinjinama i na Perunu. Pjesme kantautorice Stojaković pjevala je Almira Medunjanin na Sustipanu prije točno godinu dana. Svi znamo da je Sustipan bio groblje i da krije još po koju zaboravljenu kost. A splitski kamenolomi su isto groblja. Groblja ideja, a spomenici desetljeća ludosti, pohlepe, promašenih prioriteta, nebrige...
"Mještani Srinjina od prošlog tjedna povremeno blokiraju nedovršenu županijsku cestu Žrnovnica - Srinjine, zahtijevajući prestanak eksploatacije te zatvaranje i sanaciju mjesnog kamenoloma. Tvrde da je splitsko Gradsko poglavarstvo pod pritiscima koncesionara promijenilo svoju raniju odluku o zabrani eksploatacije kamenoloma i u postupak uputilo prostorni plan koji predviđa daljnje iskorištavanje i širenje kamenoloma", javio je Index. Bilo je to prije 20 godina.
I zatvoriše se
I zatvoriše se kamenolomi. A što to zapravo znači nitko stvarno nije znao. Jest da se kamen više nije vadio, utihnule su mine, ali prčkalo se vazda nešto. "Konstruktora" u Srinjinama, a "Lavčevića" na Perunu nije bilo puno briga što m se tzv. eksploatacijsko polje vidi iz dnevnog boravka skoro svake kuće, hoće li stina poletit kome na krov ili na tjeme. Kašlju li mila dječica od kamene prašine.
Časopis Građevinar u svom 57. broju iz 2005. godine opisao je kako je došlo do zabrana rada kemenolomima i jesu li se zabrane poštivale:
"Stanovnici Srinjina udišu prašinu koju uzrokuje intenzivan rad u obližnjem kamenolomu Konstruktor inženjeringa. Ni tu se istraživanja nerade sustavno, ali je kratkotrajno istraživanje Odjela za mikroklimu, zrak i buku Zavoda za javno zdravstvo Splitsko - dalmatinske županije pokazalo da je kakvoća zraka u Srinjinama treće kategorije. Najviše se čvrstih tvari iz zraka taloži u blizini mjesnoga dječjeg vrtića, gdje je prosjek ukupnih taloženih tvari četiri puta nadmašio preporučene vrijednosti, a bio je i dva puta veći od propisanih graničnih vrijednosti. U ožujku 2003. državni je inspektorat zabranio rad kamenolomu zbog nelegalnosti i štetnog utjecaja na okoliš, ali tu odluku nitko nije poštovao. Inspektorat je u veljači 2005. kamenolom zapečatio, ali već je u svibnju, pošto je vlasnik platio dospjele obveze, kamenolomu dodijeljena koncesija za sljedećih pet godina. Problem je trebalo konačno riješiti tek 2010. kada se prema odredbama Prostornog plana grada Splita kamenolom morao sanirati i zatvoriti. Ali 30. studenog 2005. Gradsko je vijeće Splita, na sjednici na kojoj je usvojen Prostorni plan, ipak odlučilo da se kamenolom Srinjine odmah zatvori i da se s dosadašnjim korisnikom dogovori potpuna sanacija.
Bijes stanovnika
U neposrednom splitskom susjedstvu nalazi se i kamenolom Perun u Žrnovnici kojim se koristi tvrtka Lavčević,
a koji godinama izaziva bijes okolnih stanovnika. Žrnovčani su taj problem također uključili u raspravu o novom prostornom planu pa je na istoj sjednici Gradskog vijeća Splita donesena odluka i da se taj kamenolom zatvori te da se od Lavčevića zatraži hitna sanacija prostora. Znači, ni tu se neće čekati do 2010., pa bi se moglo reći da su problemi konačno 'skinuti s dnevnog reda' i da više neće biti prašine iz tih kamenoloma."
"Pa nećemo valjda uvozit i kamen", njurgali su tada građevinski poduzetnici.
I nekako je prevladalo da je suludo imati kamenolom usrid mista. Ali imati odlagalište otpada usrid mista i nije se činila onda kao loša ideja. Prvo se krenulo s građevinskim otpadom. No, netko je to shvatio doslovno pa dovezao skršene azbestne krovne ploče u kamenolom u Srinjinama, našu poznatu domaću trnitu. Digla se graja, zvali novinari Slobodne Dalmacije, azbest se potajice negdje hitro skrio.
Sanacije koje to nisu
Konstruktor i sve njegove radne, pravne, poslovne izvedenice završile su u stečaju. To da će tvrtka koja je eksploatirala i sanirati kamenolom se u Srinjinama izjalovilo. Gle, tako se dogodilo i koji kilometar niže.
Lavčević d.d. i dalje gradi ali Lavčević - kamenolom d.o.o. za rudarstvo, graditeljstvo i trgovinu je poslije stečaja brisano iz splitskog Trgovačkog suda.
Prije toga je Grad Split je na temelju Lavčevićeva zahtjeva, donio odluku kojom se dopušta privremeno odlaganje 400 tisuća kubika viška mineralne sirovine iz iskopa. S tim se složio i Mjesni odbor Žrnovnice. Uvjeravano je da se radi o projektu sanacije, deponiranju čak 2,8 milijuna kubičnih metara kolika je eksploatacijska rupa u kamenolomu. I na tome bi netko zaradio ili izbjegao trošak. Nešto se nabacalo i stalo. A trebala su niknuti stabla, šuma. Ožiljci u prirodi su ogromni. Šta se kaže, vide se iz satelita.
Prenamjena namjene
Deset godina, 2017. godine dogodila se ponovljena javna rasprava Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Splita s prijedlogom da se u žrnovačkom kamenolomu izgradi prezentacijski centar (muzej) jedinstvene kulturne i povijesne baštine Perun kao pratećeg sadržaja sportskih i rekreacijskih objekata i navada. Nu, ćorak.
Prostorni plan uređenja Grada Splita (2020.) drži da bi bivša eksploatacijska područja, kamenoloma Peruna i kamenoloma Srinjine nakon sanacije mogla imati poslovnu namjenu i javne i društvene sadržaje.
Ma nema šta ne bi moglo.
"Sve smo mogli mi
Da je duži bio dan
Da si našao
Za me malo vremena..."
I eto nas u 2024. godinu. Sanacije nema. Stine prijete, opasnost vreba. Usprkos tome na Perunu konji dižu prašinu, a magarci u centru grada. Snimi se i koja klapa filma za strane filmaše, čine predstave, snimaju spotovi dok tko ne pogine.
Tehnička sanacija, brigo državna
U Banovini će se ovaj ponedjeljak dignuti ruke na sjednici Gradskog vijeća za prijedlog Odluke o sanaciji neaktivnog eksploatacijskog polja Perun bez eksploatacije mineralnih sirovina. Dobra je vijest da će to platiti svi hrvatski porezni obveznici po Zakonu o rudarstvu i gubljenju vremena, a loša vijest je da se radi o tzv. tehničkoj sanaciji koja se bavi samo sigurnosnim aspektima "radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš". Time Grad Split sa sebe skida odgovornost ako kome šta doslovno padne na glavu. To važi i za druge pa i privatne vlasnike parcela u kamenolomu.
Perun je ukupne površine 42,62 ha (Split 59.27%, Podstrana 40,73%) i Srinjine, ukupne površine 83,12 ha.
Kamenolom sanirati kao cjelinu
A evo što kaže Mijo Dropuljić, načelnik Podstrane, o mogućoj transformaciji kamenoloma Perun. Uvjeren je da je za sanaciju neophodna suradnja dviju jedinica lokalne samouprave.
"Upoznati smo jako dobro sa situacijom na području bivšeg kamenoloma koji se dijelom nalazi na administrativnom području Općine Podstrana i dijelom na području Grada Splita. Dugi niz godina vodili smo u prostorno planskom smislu "bitku" sa bivšim koncesionarom kamenoloma.
Nekoliko desetljeća upravljanja kamenolomom za potrebe eksploatacije građevno - tehničkog kamena od strane privatne tvrtke ostavilo je značajan utjecaj na okoliš. Posljedice rada kamenoloma, koji danas na sreću nije u funkciji, mogu se okarakterizirati samo kao teška devastacija krajobraza. Inače obveza koncesionara, u sklopu dobivene koncesije, obuhvaćala je kompletnu sanaciju sa zazelenjivanjem površina i uređenjem prirodnih padina uz sprječavanje mogućih budućih odrona i erozija tla. Unatoč neispunjenju obveze, nekadašnji koncesionar je godinama pokušavao reaktivirati kamenolom, na način da se uz sanaciju odobri dodatna eksploatacija čemu smo se mi kao Općina kategorički protivili, a što je rezultiralo i promjenama Prostorno planskih dokumenata kojima su se uvjetovala izrada detaljnijeg urbanističkog plana uređenja i onemogućila daljnja bezobzirna devastacija krajobraza.
Sanacija, transformacija
Prostorni plan uređenja Općine Podstrana propisuje provođenje sanacije oštećenog vrijednog prirodnog krajobraza uz postupnu sanaciju ovog prostora s ciljem da se omogući njegovo održivo korištenje u budućnosti. Proces sanacije i transformacije ovog prostora moguće je provoditi samo ako se njime pridonosi zaštiti okoliša, a radovi na sanaciji kamenoloma mogu se izvoditi samo na temelju projekta sanacije kojeg obvezno mora odobriti predstavničko tijelo Općine Podstrana. Cilj sanacije kamenoloma je njegova biološka sanacija i dovođenje u približno prirodno stanje.
Sukladno Prostornom planu uređenja Općine buduća namjena ovog prostora može biti poslovna ili sportsko - rekreacijska i izletničko turistička sa ograničenom izgradnjom ugostiteljskih, zabavnih, sportskih, i ostalih sadržaja. Precizniji urbanistički program ove zone odrediti će se njenim detaljnijim urbanističkim rješavanjem, u suradnji sa susjednom jedinicom lokalne samouprave i u trenutku kada ovaj prostor bude spreman za novu namjenu.
Okolnosti i prioriteti
Prije dvije godine je Općina Podstrana je pokrenula inicijativu prema Gradu Splitu za realizaciju zajedničkog projekta sanacije kamenoloma i razradu prostora, što je naišlo na pozitivnu početnu reakciju, međutim, uslijed raznih okolnosti i prioriteta kako Grada Splita tako i nas, dalje se nije radilo na tom projektu. Za potrebe sanacije kamenoloma izrađen je svojevremeno i idejni projekt prema kojim je bilo predviđeno deponiranje viška zemljanih iskopa i inertnog, neopasnog za okoliš, građevinskog materijala sa šireg područja Splitsko-dalmatinske županije (Split, Kaštela, Solin). Primarni cilj sanacije nekadašnjeg kamenoloma prema tom idejno rješenju je svakako bio
zatvaranje "rupe" koju su godine eksploatacije napravile na brdu Perun, te uporaba prostora na maksimalno održiv način kako bi se spriječile eventualne daljnje štetne posljedice na okoliš.
I dalje smo zainteresirani za suradnju i realizaciju ovog važnog krajobraznog projekta, koji je s naše strane ujedno nominiran u registar tzv. "brownfield" područja u našoj županiji. Obzirom na kompleksnost zahvata i geometriju postojeće napuštene kave, i dalje držimo da neaktivni kamenolom treba sanirati kao cjelinu, a osnovni preduvjet tome je suradnja dvaju jedinica lokalne samouprave i razrada dokumentacije koja će biti podloga za donošenje odluka poput ove, koje je Grad Split uputio gradskim vijećnicima na donošenje", kazao je Dropuljić.
"Sve smo mogli mi
Da je duži bio dan
Da si našao
Za me malo vremena..."
